Изворни код странице Vojna Enciklopedija:Crnogorski jezik

{{Kutijica za jezik|
|ime=crnogorski jezik
|izgovor=[t͡sr̩ˈnɔ̌ɡɔrskiː]
|izvornoime={{lang|sr-Latn|crnogorski}} • {{lang|sr-Cyrl|crnogorski}}
|boja=Indoevropski
|države=[[Crna Gora]]
|regija=[[jugoistočna Evropa]]
|broj =232.600<ref>Uključujući 229.251 u Crnoj Gori (36,97%), 2.519 u Srbiji, 876 u Hrvatskoj.</ref> (2011)
|por1=[[Vojna Enciklopedija:indoevropski jezici|indoevropski]]
|por2=[[Vojna Enciklopedija:baltoslovenski jezici|balto-slovenski]]
|por3=[[Vojna Enciklopedija:slovenski jezici|slovenski]]
|por4=[[Vojna Enciklopedija:južnoslovenski jezici|južnoslovenski]]
|por5=[[Vojna Enciklopedija:srpski jezik|srpski]]<ref name="ethnologue">{{cite web|title=Serbian|url=https://www.ethnologue.com/language/srp|work=www.ethnologue.com|publisher=Ethnologue}}</ref> 
|pismo=[[Vojna Enciklopedija:ćirilica|ćirilica]] <small>([[Vojna Enciklopedija:crnogorska abeceda|crnogorska ćirilica]])</small><br />[[Vojna Enciklopedija:latinicalatinica]] <small>([[Vojna Enciklopedija:crnogorska abeceda|crnogorska latinica]])</small>
|službeni={{zastava|Crna Gora}}
|manjinski={{zastava|Srbija}} <small>([[opština Mali Iđoš]]<ref name="urlB92 - Vesti - Crnogorski jezik u Malom Iðošu - Internet, Radio i TV stanica; najnovije vesti iz Srbije">{{cite web | url = http://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2010&mm=12&dd=07&nav_id=477602 | title = B92 - Vesti - Crnogorski jezik u Malom Iðošu - Internet, Radio i TV stanica; najnovije vesti iz Srbije | format = | work = | accessdate = 17. 4. 2011.}}</ref>)</small>
|reguliše=[[Vojna Enciklopedija:Institut za crnogorski jezik i književnost]]
|iso1=nema (nezvanično -{sr-ME}-)
|lc1=srp|ll1=none
|ld1=Etnolog<ref name="urlEthnologue report for language code: srp">{{cite web | url = http://www.ethnologue.com/show_language.asp?code=srp | title = Ethnologue report for language code: srp | format = | work = | accessdate = 7. 5. 2011.}}</ref> identifikuje ga kao alternativno ime srpskog <!--according to http://www.ethnologue.com/show_language.asp?code=srp DON'T CHANGE IT UNTIL YOU HAVE PERSUADED SIL TO CHANGE THE CODE!! -->
|mapa=MontenegroLanguage2011.PNG
|opis_mape=<center>Rasprostranjenost jezika u Crnoj Gori 2011.</center><div align=left>
 {{legend|red|>50% stanovnika govori crnogorski jezik}}{{legend|#FA8072|≤50% stanovnika govori crnogorski jezik}}</div>
}}
{{Južnoslovenski jezici}}
[[Datoteka:Serbo croatian languages2006-sr.png|mini|300p|Područje na kome većina stanovnika govori crnogorski jezik (prema crnogorskom popisu iz 2003. godine)]]

'''Crnogorski jezik''' je naziv za [[Vojna Enciklopedija:službeni jezik|službeni jezik]] u [[Crna Gora|Crnoj Gori]], a zapravo predstavlja pokušaj normiranja još jednog standardnog jezika zasnovanog na [[Vojna Enciklopedija:novoštokavski dijalekti|novoštokavskim dijalektima]] ([[Vojna Enciklopedija:Istočnohercegovački dijalekat|istočnohercegovački]]).<ref name="rferl">[https://www.rferl.org/a/Serbian_Croatian_Bosnian_or_Montenegrin_Many_In_Balkans_Just_Call_It_Our_Language_/1497105.html „Serbian, Croatian, Bosnian, Or Montenegrin? Or Just 'Our Language'?”]. ''[[Radio Slobodna Evropa|Radio Free Europe]]''. 21. 2. 2009. Pristupljeno 12. 10. 2017.</ref> Crnogorski jezik nije međunarodno priznat, a sam naziv ''crnogorski jezik'' smatra se alternativnim imenom [[Vojna Enciklopedija:srpski jezik|srpskog jezika]] (varijantom srpskog jezika)<ref>[http://www.politika.rs/scc/clanak/384629/Amerikanci-ne-priznaju-crnogorski-jezik Amerikanci ne priznaju crnogorski jezik („Politika”, 10. jul 2017)]</ref> odnosno kroz istoriju i tradicionalno jezik u Crnoj Gori zvao se srpski.<ref>Sussex, Roland; Cubberly, Paul (2006). ''The Slavic Languages''. Cambridge University Press, Cambridge. str. 73. »Serbia had used Serbian as an official language since 1814, and Montenegro even earlier.«</ref>

Na poslednjem popisu stanovništva 2011. godine, 37% stanovništva Crne Gore (dakle nešto manje od 230 hiljada ljudi) izjasnilo se o crnogorskom jeziku kao maternjem, dok se 42% izjasnilo da govori [[srpski jezik]]. Crnogorski jezik je usvajanjem Ustava Crne Gore 19. oktobra 2007. postao njen službeni jezik.

== Pravopis crnogorskog jezika ==
Dana 10. jula 2009. godine predstavljen je prvi pravopis crnogorskog jezika čiji su autori Milenko Perović, profesor iz [[Novi Sad|Novog Sada]], Ljudmila Vasiljeva, profesor univerziteta u Lavovu, [[Ukrajina]], i Josip Silić, penzionisani profesor iz [[Zagreb]]a. Ovaj pravopis crnogorskom alfabetu dodao je dva nova slova — '''-{ś}-''' i '''-{ź}-''' u ćiriličkoj i '''-{ś}-''' i '''-{ź}-''' u latiničkoj verziji — tako da crnogorski jezik sad ima ukupno 32 slova. Uvođenje dva nova slova, sastavljači pravopisa su objasnili stavom da crnogorska standardnojezička norma mora da sadrži sve produkte ijekavskog jotovanja.<ref name="urlDva nova slova u pravopisu - CG Vijesti">{{cite web | url = http://www.cgvijesti.net/149590_Dva-nova-slova-u-pravopisu.html | title = Dva nova slova u pravopisu - CG Vijesti | format = | work = | accessdate = 7. 5. 2011.}}</ref><ref name="urlB92 - Vesti - Crnogorski jezik sa 32 slova - Internet, Radio i TV stanica; najnovije vesti iz Srbije">{{cite web | url = http://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2009&mm=07&dd=11&nav_category=206&nav_id=370718 | title = B92 - Vesti - Crnogorski jezik sa 32 slova - Internet, Radio i TV stanica; najnovije vesti iz Srbije | format = | work = | accessdate = 7. 5. 2011.}}</ref>

''(U primerima koji slede možda će biti problema sa prikazom zbog izbora '''[onta''' i odgovarajuće podrške za [[Vojna Enciklopedija:Unikod|Unikod]].)''

Primeri upotrebe slova '''ś '''(mek izgovor ''šj''): śutra, śever, śeme, ośetiti, śeđeti, śekira, śenka, śenokos, śekirati, śera, śerav, pośekotina, śeći, śetiti, paśi, śekloća (prezime), Paśeglav (toponim), Śenica (toponim), Śata (nadimak)...<ref name="urlSVEVLAD -D. Bojovic: Opet o preimenovanju srpskog jezika u Crnoj Gori">{{cite web | url = http://www.svevlad.org.rs/srbistika/bojovic_preimenovanje.html | title = SVEVLAD -D. Bojovic: Opet o preimenovanju srpskog jezika u Crnoj Gori | format = | work = | accessdate = 7. 5. 2011.}}</ref>

Primeri upotrebe slova '''ź ''' (mek izgovor ''žj''): iźutra, źenica, iźesti, iźelica, iźljeći, źđeljati, koźiji, koźetina, Źajo (ime), Koźević (prezime), Źale (nadimak)...<ref name="urlSVEVLAD -D. Bojovic: Opet o preimenovanju srpskog jezika u Crnoj Gori" /><ref name="urlVreme 993 - Crna Gora – Novi pravopis: Njegosev je CRNOGORSKI jezik (sic!)">{{cite web | url = http://www.vreme.com/cms/view.php?id=906973 | title = Vreme 993 - Crna Gora – Novi pravopis: Njegosev je CRNOGORSKI jezik (sic!) | format = | work = | accessdate = 7. 5. 2011.}}</ref>

Profesor Vojislav P. Nikčević takođe je predlagao i grafem '''-{ѕ}-'''{{sfn|Kortmann|Auwera|2011|p=767}}, za meko slovo '''z (dz)''', glas koji ima fonetsku vrednost -{/dz/}-. Ipak, to slovo još uvek nije uvedeno u službeni jezik. Primeri upotrebe fonema -{ѕ}-: -{ѕ}-avala, -{ѕ}-era, -{ѕ}-anovijetati, bi-{ѕ}-in, -{ѕ}-in-{ѕ}-ula, -{ѕ}-amantati, bron-{ѕ}-in, -{ѕ}-ingani, -{ѕ}-ipati, -{ѕ}-i-{ѕ}-ka, -{Ѕ}-ano (ime), Boro-{ѕ}-an (prezime), Malen-{ѕ}-a (toponim), Mi-{ѕ}-a (nadimak).

Međutim, pravopis još uvek nije odobren od strane Savjeta za opšte obrazovanje Ministarstva prosvjete crnogorske vlade.<ref name="urlAdnan Čirgić: Ovo je najbolja gramatika crnogorskog jezika, jer druge nema | BICENT - Bošnjački Informativni Centar">{{cite web | url = http://www.bicent.com/kultura/adnan-cirgic-ovo-je-najbolja-gramatika-crnogorskog-jezika | title = Adnan Čirgić: Ovo je najbolja gramatika crnogorskog jezika, jer druge nema &#124; BICENT - Bošnjački Informativni Centar | format = | work = | accessdate = 7. 5. 2011. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120712191832/http://www.bicent.com/kultura/adnan-cirgic-ovo-je-najbolja-gramatika-crnogorskog-jezika |archivedate=21. 6. 2010 |deadurl=yes}}</ref>

== Gramatika ==
Godine 2010. Savjet za opšte obrazovanje je usvojio prvu ''Gramatiku crnogorskog jezika'', na čijem su radu angažovani hrvatski lingvisti dr Josip Silić (takođe jedan od autora pravopisa) i [[Ivo Pranjković]]. Glavni urednik Adnan Čirgić je tvrdio da u Crnoj Gori nema kvalifikovanih ljudi da bi radili na gramatici, niti interesa za nju, te priznao njene mane, ali istakao da je ona najbolja koja postoji za sada. Samo 2 od 13 članova savjeta su bili jezički stručnjaci (profesor jezika i lingvista) i oba su glasala protiv, oštro se usprotivivši predloženoj crnogorskoj gramatici. Kritikovali su kako prihvatanje dva nova slova za pisma, tako i preveliku arhaizaciju jezika i uvođenje neobrazloženih hrvatizama, koji nemaju uporište u crnogorskom jeziku.<ref name="urlAdnan Čirgić: Ovo je najbolja gramatika crnogorskog jezika, jer druge nema | BICENT - Bošnjački Informativni Centar" />

== Istorija ==
{{bez_izvora-deo}}
U Ustavu Crne Gore od 1905. godine ne govori se o službenom jeziku, ali se u Zakonu o narodnijem školama iz 1907. godine kaže u članu 1.: „Zadatak je narodnijem školama, da vaspitavaju djecu u narodnom i religijskom duhu i da ih spremaju za građanski život, a naročito da šire prosvjetu i srpsku pismenost“.<ref name="urlZakon o narodnijem skolama u Kraljevini Crnoj Gori">{{cite web | url = http://www.rastko.rs/rastko-cg/povijest/zakon_skolski.html | title = Zakon o narodnijem skolama u Kraljevini Crnoj Gori | format = | work = | accessdate = 7. 5. 2011.}}</ref> U istom zakonu se u drugim članovima jasno naznačava da se pohađa srpska škola i da su predmeti srpski jezik i srpska istorija a da djeca ne mogu pohađati strane škole na drugim jezicima dok ne završe školu na srpskom. 1946. godine Crna Gora je donela ustav u kome se ne navode direktne odredbe o jeziku, ali u poglavlju o sudovima se u članu 113. kaže: „Postupak pred sudovima se vodi na srpskom jeziku“. U Ustavnom zakonu za Crnu Goru iz 1953. godine se ne pominje službeni jezik, a tek u Ustavu SR Crne Gore iz 1963. godine se pominje [[Vojna Enciklopedija:srpskohrvatski jezik|srpskohrvatski]], a to takođe ostaje u Ustavu SR Crne Gore od 1974. godine. U Ustavu Republike Crne Gore od 1992. godine se u članu 9. kaže: „U Crnoj Gori u službenoj upotrebi je srpski jezik ijekavskog izgovora“. U prethodnom popisu, 1991. godine, većina građana se izjasnilo da govore tada zvanični jezik — srpskohrvatski.

Crnogorski jezik je na početku bio samostalni projekat [[Vojislav P. Nikčević|Vojislava Nikčevića]] koji je u svojoj knjizi ''Piši kao što zboriš'' reinterpretirao stav Vuka Karadžića. Koristeći reč „zboriti“ umesto „govoriti“, Nikčević je zastupao stav da je Karadžićev rad u stvari zasnovan na crnogorskom jeziku. Najuočljivija odlika planiranog crnogorskog jezika koji bi ga učinili različitim od srpskog, hrvatskog i bošnjačkog su bila tri nova grafema koja bi označavala posebne crnogorske palatalne suglasnike.
{{sfn|Kortmann|Auwera|2011|pp=767}}

Krajem devedesetih i početkom 21. veka, uporedo sa pokretom za obnovu nezavisnosti Crne Gori, pojavljuje se pokret za priznavanje dijalekata u Crnoj Gori za poseban jezik.<ref name="urlLasić: Crnogorski jezik- južnjačka ućeha ili jotovanje bez granica? - Vijesti online">{{cite web | url = http://www.vijesti.me/kultura/lasic-crnogorski-jezik-juznjacka-uceha-ili-jotovanje-bez-granica-clanak-13326 | title = Lasić: Crnogorski jezik- južnjačka ućeha ili jotovanje bez granica? - Vijesti online | format = | work = | accessdate = 7. 5. 2011.}}</ref><ref name="urlOsnovan Pokret za priznavanje džiberskog jezika (Mne RSS - Najnovije vijesti)">{{cite web | url = http://www.mne-rss.com/article_osnovan_pokret_za_priznavanje_d%C5%BEiberskog_jezika__1446839.htm | title = Osnovan Pokret za priznavanje džiberskog jezika (Mne RSS - Najnovije vijesti) | format = | work = | accessdate = 7. 5. 2011.}}</ref> Zagovornici postojanja posebnog crnogorskog jezika su isticali da „svaka država mora imati svoj jezik“.{{sfn|Gorup|2013|pp=178}}

[[Datoteka:Dijalekti-Štokavskog-narečja.svg|mini|200p|Štokavski dijalekti]]
Na popisu 2003. godine, 21,53% stanovništva Crne Gore se izjasnilo da im je maternji jezik crnogorski. 63,5% stanovništva Crne Gore se izjasnilo da govori srpski jezik kao maternji jezik. Budući da se 32% populacije izjasnilo da su srpske nacionalnosti, i da je malo moguće da bi se bilo ko od njih izjasnio za neki drugi jezik osim srpskog kao za svoj maternji, može se reći da se 31% stanovništva izjasnilo za srpski jezik kao za svoj maternji a da se nisu izjasnili kao Srbi.

Na posljednjem popisu 2011. godine, 36,97% stanovništva Crne Gore se izjasnilo da im je maternji jezik crnogorski. 42,88% stanovništva Crne Gore se izjasnilo da govori srpski jezik kao maternji jezik.

Vladajuće Demokratska partija socijalista i Socijaldemokratska partija Crne Gore su podržavale ideju prosto preimenovanja službenog jezika Crne Gore u crnogorski. Tome su se usprotivile Socijalistička narodna partija, [[Srpska narodna stranka (Crna Gora)|Srpska narodna stranka]], Narodna stranka, Demokratska srpska stranka. Ipak, referendum nije bio potreban, pošto je za usvajanje ustava glasala dvotrećinska većina u skupštini, uključujući vladajuću koaliciju, Pokret za promjene, Bošnjačku stranku i liberale, protiv je bila srpska opozicija, dok su stranke albanske manjine bile uzdržane, pa je crnogorski jezik proglašen za službeni jezik Crne Gore u novom ustavu koji je usvojen 19. oktobra 2007.

Mis Paulina Irbi u knjizi objavljenoj u Lonodonu 1866.g. "Putovanje po slovenskim zemljama Turske u Evropi", prevedeno i objavljeno na srpskom 1868.g., str. 89. piše: "U ostalom posle bugarskog prostog govora može se uzeti kao najnemuzičniji i najmanje dostojanstven među svima jugoslovenskim govorima onaj kojim govori izmešano stanovništvo u Beogradu, dok čist srpski jezik kojim Crnogorac brani svoje pravo pred sudom na Cetinju najlepše zveči za uho svojom razgovetnošću i harmonijom."<ref>{{cite book|first=Džordžina Mjur|last=Makenzi|title=Putovanje po slovenskim zemljama Turske u Evropi|year=2007|publisher=Luxphoto|location=Beograd|isbn=978-86-910623-0-9|pages=}}</ref>

Najstariji zapisani pomen o crnogorskom jeziku desio se u Češkoj u 19.veku. O tome događaju nam piše Čeh Jozef Holeček u knjizi iz 1884.g. „Crna Gora u miru", (izdanje na srpskom: CID Podgorica, 2002.), 200.str. : „Ko je "Kolinskog Crnogorca" vidio tokom njegovog prvog susreta sa Srbima i čuo da on ne zna ni to da su i Crnogorci Srbi i da ne govore "zrnagorski", kako je on rekao, već srpski, ne bi nikada ni primislio šta sve on sebi dozvoljava... Kada smo bili u najljepšem raspoloženju, onaj "Kolinski Crnogorac"je izmolio da zapjeva nešto "Zrnegorsko", što mu je i udovoljeno, jer je tu njegova numera obećavala nesvakidašnju zabavu. Bili smo veoma zahtjevni. Zapjevao je. Šta je pjevao sam Bog zna! Nijedna riječ mu se nije mogla razumjeti, a tu ni pjesme nije bilo." Radilo se o prevarantu, Čehu koji se lažno pretvarao da je Crnogorac da bi dobio novac, a Holeček je znao srpski i poznavao je tadašnje Crnogorce, pa je o njima i napisao dve putopisne knjige "Crna Gora" i "Crna Gora u miru".

U Istoriji Crne Gore jezik se uvek nazivao srpskim, naškim, ilirskim, ali nikada crnogorskim. U vreme ukidanja crnogorske državnosti u Rimu je štampana knjiga crnogorskih emigranata "Nekoliko stranica iz krvavog albuma Karađorđevića", 1921.g., gde se navode podaci o nasilju srbijanskih vlasti u Crnoj Gori, pa se na jednom mestu pominje i nametanje istočnog na mesto južnog dijalekta, čime su najogorčeniji crnogorski emigranti dokazali da ni u emigraciji svoj jezik nisu nazivali crnogorskim imenom, već južnim dijalektom istog, dakako srpskog jezika. U samoj knjizi stoji: "...dijalekat (koji se govorio u Srbiji) uveli su u administraciju i u školama na mjesto južnog."

== Lingvistička razmatranja ==

Tvorci crnogorskog jezika svrstavaju ga u grupu južnoslovenskih jezika, a razlika među dijalektima i standardnim jezicima koji se govore u Srbiji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Hrvatskoj je vrlo mala, skoro nikakva. Najviše korišćeni dijalekat u svakodnevnom govoru u Crnoj Gori je zetsko-južnosandžački (dijalekat srpskog jezika) kojim se govori u Cetinju, Podgorici, Danilovgradu, Baru, Budvi, Kotoru, Tivtu, Ulcinju (kod Crnogoraca i Srba), većini Kolašinske opštine, Mojkovcu, Beranama, Bijelom Polju, Andrijevici, Plavu, Rožajama i dijelu Nikšića. Istočnohercegovačkim dijalektom, sličnim onom u Hercegovini, Dubrovniku i Zapadnoj Srbiji se govori u Herceg Novom, Risnu, dijelu Nikšića, u Rovcima kod Kolašina, Šavniku, Žabljaku, Plužinama i Pljevljima.

Zagovornici postojanja crnogorskog jezika favorizuju korišćenje latinice<ref name="urlMilan Knežević, čija se kompletna porodica 1991. izjašnjavala kao Crnogorci: „Pozivam sve članove i simpatizere SNP-a da se…. i na popisu se izjasne u duhu svojih predaka da bi osigurali budućnost potomaka. Smatram obavezom da se… na popisu izjasnim kao Srbin koji govori srpskim jezikom…“ (Poslije popisa će reći da nikoga nije nagovarao i nikakvu agitaciju vršio! – 14. mart 2011) « Kampanja SPC i vaskolikog srpstva pred Popis 2011. za pretvaranje Crnogoraca u Srbe">{{cite web | url = http://popis2011.wordpress.com/2011/03/15/%D0%BA%D0%BD%D0%B5%D0%B6%D0%B5%D0%B2%D0%B8%D1%9B-%D0%B8%D0%B7%D1%98%D0%B0%D1%81%D0%BD%D0%B8%D1%82%D0%B5-%D1%81%D0%B5-%D1%83-%D0%B4%D1%83%D1%85%D1%83-%D1%81%D0%B2%D0%BE%D1%98%D0%B8%D1%85-%D0%BF%D1%80/ | title = Milan Knežević, čija se kompletna porodica 1991. izjašnjavala kao Crnogorci: „Pozivam sve članove i simpatizere SNP-a da se…. i na popisu se izjasne u duhu svojih predaka da bi osigurali budućnost potomaka. Smatram obavezom da se… na popisu izjasnim kao Srbin koji govori srpskim jezikom…“ (Poslije popisa će reći da nikoga nije nagovarao i nikakvu agitaciju vršio! – 14. mart 2011) « Kampanja SPC i vaskolikog srpstva pred Popis 2011. za pretvaranje Crnogoraca u Srbe | format = | work = | accessdate = 7. 5. 2011.}}</ref> u odnosu na ćirilicu i preporučuju uvođenje slova za dodatna dva glasa (/ɕ/ i /ʑ/), svojstvena nekim dijalektima koji se govore u Crnoj Gori.{{činjenica|date=03. 2011.}}

== Zagovornici kodifikovanja crnogorskog jezika ==

Glavni zagovornik postojanja crnogorskog jezika bio je [[Vojislav P. Nikčević|Vojislav Nikčević]], direktor Instituta za crnogorski jezik u Podgorici i redovni profesor Filozofskog fakulteta Univerziteta Crne Gore.

Crnogorski premijer Milo Đukanović pokazao je da podržava formalizaciju crnogorskog jezika izjašnjavajući se da govori crnogorski jezik, u intervjuu datom u oktobarskom broju Politike, 2005. godine.

Godine 2004., vlada Crne Gore je promenila ime obaveznog predmeta „srpski jezik“ u „maternji jezik (srpski, crnogorski, hrvatski, bosanski)“ a kao razlog je naveden davanje jednakog prava svim narodima Crne Gore koji govore lingvistički nesporno isti jezik, da ga nazivaju svojim nacionalnim imenom i da bi se tako zaštitila ljudska prava nesrpskog stanovništva u Crnoj Gori koje želi da svoj jezik naziva drugim imenom, a ne srpskim.

Ova odluka je prouzrokovala da nekolicina srpskih nastavnika proglasi štrajk i da izvestan broj roditelja odbije da šalje svoju decu u školu. Ti nastavnici su dobili otkaz.<ref name="url6 profesora u Nikšiću dobili otkaz">{{cite web | url = http://www.vesti.rs/Politika/6-profesora-u-Niksicu-dobili-otkaz.html | title = 6 profesora u Nikšiću dobili otkaz | format = | work = | accessdate = 7. 5. 2011.}}</ref>

Od školske 2010/11. nastavnici u školama obavezni su nastavu da predaju na crnogorskom jeziku.

Zvanični sajtovi crnogorskih institucija nude crnogorsku verziju.

== Vidi još ==
* [[Vojna Enciklopedija:Srpskohrvatski jezik|Srpskohrvatski jezik]]
* [[Vojna Enciklopedija:Srpski jezik|Srpski jezik]]
* [[Vojna Enciklopedija:Hrvatski jezik|Hrvatski jezik]]
* [[Vojna Enciklopedija:Bošnjački jezik|Bošnjački jezik]]
* [[Vojna Enciklopedija:Deklaracija o zajedničkom jeziku|Deklaracija o zajedničkom jeziku]]

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
* {{Cite book |ref= harv|last=Gorup|first=Radmila|title=After Yugoslavia: The Cultural Spaces of a Vanished Land|url=https://books.google.com/books?id=btKWd86BeToC&pg=PA178|year=2013|publisher=Stanford University Press|isbn=978-0-8047-8734-5|pages=178-}}
* {{Cite book |ref= harv|last1=Kortmann|first1=Bernd|last2=Auwera|first2=Johan van der|title=The Languages and Linguistics of Europe: A Comprehensive Guide|url=https://books.google.com/books?id=Dt_Eg2ehL8kC&pg=PA767|year=2011|publisher=Walter de Gruyter|isbn=978-3-11-022025-4|pages=767-}}
* ''Ustavni genocid nad Srbima'', Srpsko narodno vijeće, zbornik radova, Podgorica. 2006. {{ISBN|978-9940-9009-0-8}}.
* ''Sveviđe'', list Budimljansko-nikšićke eparnije, broj 34, članak Predrag Vukić: ''Srpski jezik u ustavno-pravnom poretku Crne Gore''

== Spoljašnje veze ==
{{Drugi projekti
| commons     = Montenegrin language
| wikispecies = 
| wiktionary  = 
| wikiversity = 
| wikibooks   = 
| wikisource  = 
| wikiquote   = 
| wikinews    = Crnogorski jezik
}}
* [http://www.icjk.me/ Sajt Instituta za crnogorski jezik i književnost]
* [http://www.gov.me/files/1248442673.pdf Službeni Pravopis i rečnik crnogorskog jezika]

{{slovenski jezici}}

{{normativna kontrola}}

[[Kategorija:Crnogorski jezik| ]]
[[Kategorija:Jezici Crne Gore]]
[[Kategorija:Jezici Srbije]]
[[Kategorija:Južnoslovenski jezici]]