Изворни код странице Vojna Enciklopedija:Deklaracija o zajedničkom jeziku

'''Deklaracija o zajedničkom jeziku''' je programatsko-protestni tekst odnosno '''deklaracija''' o hipotetskom zajedničkom jeziku koji se govori u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], [[Hrvatska|Hrvatskoj]], [[Srbija|Srbiji]] i [[Crna Gora|Crnoj Gori]], pripremljena krajem 2016. i početkom 2017. u krugovima lingvistâ, književnikâ i drugih stručnjaka iz sve četiri države, i objavljena 30. marta 2017. s potpisom više od 200 istaknutih bosanskohercegovačkih, hrvatskih, srpskih i crnogorskih intelektualaca.<ref>{{cite AV media-lat |first=Jakov |last=Avram |title=Jezik, Deklaracija i politika |work=emisija Kontekst |url=https://www.youtube.com/watch?v=aOR5VWn5EMs |publisher=[[Al Džazira Balkans]] |date=30. 3. 2017 |accessdate=2. 4. 2017 |time=0:25}}</ref> Na tragu Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika iz 1967,<ref>{{cite web-lat |first=Miloš |last=Kovačević |date=30. 3. 2017 |title=Deklaracija napad na Srbe i srpski jezik |url=https://www.faktor.ba/vijest/kovacevic-deklaracija-napad-na-srbe-i-srpski-jezik-lucic-potiranje-hrvatskog-242328 |work=Faktor |accessdate=4. 4. 2017 |quote=...&nbsp;ova Deklaracija [je] mnogo povoljnija za Hrvate jer im sad omogućava sve što su uzeli od Srba, ali i Muslimanima i Crnogorcima. Ova deklaracija je napravljena u starom komunističkom stilu da su svi ravnopravni u svemu i svi podjednako krivi u svemu. To je perfidno propagiranje hrvatske deklaracije iz 1967. zato što propagira da svaki narod ima pravo na vlastito ime jezika, ali opasno je to što se kaže da nijedna varijanta nije vrednija od druge. Prema njima, bosanska ili crnogorska varijanta srpskog nije manje vrijedna od naše čisto srpske.}}</ref><ref>{{cite AV media |first=Ivana |last=Bodrožić |authorlink=Ivana Bodrožić |date=30. 3. 2017 |title=Govor na predstavljanju Deklaracije u Sarajevu |time=1:40 |url=http://www.vecernji.hr/hrvatska/bodrozic-ne-stvaramo-jugoslavenski-jezik-1159780 |work=[[Večernji list]] |location=Zagreb |issn=0350-5006 |archivedate=20. 3. 2017 |archiveurl=https://www.youtube.com/watch?v=7FQe5p3NFIo&t=21s |deadurl=no |accessdate=4. 4. 2017|quote=...&nbsp;znači da je riječ o jednoj lingvističkoj osnovici koja je spomenuta u deklaraciji donesenoj prije pedeset godina – ustvrdila je [[Ivana Bodrožić|Bodrožić]].}}</ref> čija je 50. godišnjica obilježena sredinom istog mjeseca, i pred zahtjevima novog doba i pojava koje je ono donijelo, Deklaracija o zajedničkom jeziku ukazuje na važne teme vezane za '''međusobno razumljive jezike''' jezike [[Vojna Enciklopedija:bošnjački jezik|bošnjački]], [[Vojna Enciklopedija:hrvatski jezik|hrvatski]], [[Vojna Enciklopedija:srpski jezik|srpski]] i [[Vojna Enciklopedija:crnogorski jezik|crnogorski]].<ref name="MiaDuhacek"/>

== Sadržaj Deklaracije ==
U Deklaraciji se konstatuje da [[Bošnjaci]], [[Srbi]], [[Hrvati]] i [[Crnogorci (narod)|Crnogorci]] govore zajedničkim '''policentričnim standardnim jezikom'''.<ref>{{cite AV media-lat |title=Predstavljena Deklaracija o zajedničkom jeziku |work=emisija Vesti |url=https://www.youtube.com/watch?v=ZKsSwZXw0pE |publisher=[[B92]] |date=30. 3. 2017 |accessdate=2. 4. 2017 |time=0:13}}</ref> Takođe je rečeno i da je jezička politika naglašavanja '''razlika''' u '''jezičkim varijantama''' dovela do niza negativnih pojava u kojima se jezičko izražavanje nameće kao kriterijum nacionalne etničke pripadnosti i sredstvo iskazivanja političke lojalnosti. Potpisnici Deklaracije navode da se jezik i narod ne moraju podudarati, da svaki nacionalni kolektiv može svoju varijantu samostalno normirati i da su one međusobno ravnopravne.<ref>{{cite AV media-lat|title= Deklaracija o zajedničkom jeziku predstavljena u Sarajevu |work=emisija Vijesti |url=https://www.youtube.com/watch?v=cAjm5pbRwaQ |publisher=[[Al Džazira Balkans]] |date=30. 3. 2017 |accessdate=2. 4. 2017 |time=1:07}}</ref> Pozivaju na prestanak etnokratijom uzrokovanih razdvajanja djece po nacionalnoj osnovi u školama u ime toga što navodno govore drugim jezikom,<ref name="MiaDuhacek">{{cite web-lat|first1=Goran |last1=Duhaček|first2=Mija |last2=Pavliša |date=28. 3. 2017 |title=Deklaracija o zajedničkom jeziku uzbunit će duhove; evo što kažu njeni potpisnici |url=https://www.tportal.hr/kultura/clanak/deklaracija-o-zajednickom-jeziku-uzbunit-ce-duhove-evo-sto-kazu-njeni-potpisnici-20170328 |work=T-portal |location=Zagreb |issn=1334-3130 |accessdate=29. 3. 2017}}</ref> te se zalažu za slobodu jezičkog izražavanja svakog pojedinca.<ref>{{cite AV media-lat |first=Amir |last=Zukić |title=Gošća Pressinga Snježana Kordić |work=emisija Pressing |url=https://www.youtube.com/watch?v=Lwvedwnv24U&t=528s |publisher=[[N1 (televizija)|N1]] |date=29. 3. 2017 |accessdate=3. 4. 2017 |time=0:00—57:00}}</ref>

== Regionalni projekat Jezici i nacionalizmi ==
Deklaraciji je prethodio regionalni projekat Jezici i nacionalizmi, u okviru kojeg su se tokom 2016. odvijale konferencije u četiri države, čime je na terenu dobijen uvid u aktuelno stanje i probleme.<ref>{{cite AV media-lat |title=Konferencija ''Jezici i nacionalizmi'' |work=emisija Novi dan |url=http://ba.n1info.com/a123799/Video/Info/Konferencija-Jezici-i-nacionalizmi.html |publisher=N1 |date=22. 11. 2016 |accessdate=1. 4. 2017 |time=15}}</ref> Projekat je inspiraciju imao u knjizi ''Jezik i nacionalizam'',<ref>{{cite AV media-lat |title=Srbi, Hrvati, Bošnjaci i Crnogorci govore istim jezikom |work=emisija N1 na jedan |url=http://ba.n1info.com/a123713/Vijesti/Vijesti/Snjezana-Kordic-u-vezi-jezika.html |publisher=N1 |date=21. 11. 2016 |accessdate=1. 4. 2017 |time=0:00—25:00}}</ref> a organizovala su ga četiri nevladina udruženja iz svake od uključenih zemalja: P.E.N. Centar u BiH iz [[Sarajevo|Sarajeva]], udruga Kurs iz [[Split]]a, KROKODIL iz [[Beograd]]a te Centar za građansko obrazovanje iz [[Podgorica|Podgorice]].<ref>{{cite web-lat |title=Regionalne ekspertske konferencije: ''Jezici i nacionalizmi'' |url=http://www.vijesti.me/caffe/regionalne-ekspertske-konferencije-jezici-i-nacionalizmi-881803 |publisher=[[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]] |location=Podgorica |issn=1450-6181 |date=1. 4. 2016 |accessdate=1. 4. 2017}}</ref> Organizovana interdisciplinarno, serija ekspertskih konferencija održanih u Podgorici, Splitu, Beogradu i Sarajevu odvijala se tako da su uz lingviste učestvovali i književnici, novinari, antropolozi i dr.<ref>{{cite web-lat |title=Uzdizanje čistog govora vodi u lingvicizam |url=http://www.danas.rs/drustvo.55.html?news_id=329337&title=Uzdizanje+%C4%8Distog+govora+vodi+u+lingvicizam |work=Danas |archivedate=2. 3. 2017 |archiveurl=http://www.webcitation.org/6of7iCYEa |deadurl=no |location=Beograd |issn=1450-538X |date=7. 10. 2016 |accessdate=1. 4. 2017}}</ref><ref>{{cite web-lat |first=Dragan |last=Banjac |title=Kradu li nacionalisti jezik? |url=http://balkans.aljazeera.net/vijesti/kradu-li-nacionalisti-jezik |publisher=Al Džazira Balkans |archivedate=2. 3. 2017 |archiveurl=http://www.webcitation.org/6of7n6xk5 |deadurl=no |date=9. 10. 2016 |accessdate=1. 4. 2017}}</ref> Velik značaj dat je i uključivanju brojne publike.<ref>{{cite web-lat |last=Duilo |first=Dražen |title=A što ako Srbi i Hrvati imaju zajednički jezik? |url=http://www.slobodnadalmacija.hr/scena/kultura/clanak/id/313000/a-sto-ako-srbi-i-hrvati-imaju-zajednicki-jezik |publisher=Slobodna Dalmacija |archivedate= 2. 3. 2017 |archiveurl=http://www.webcitation.org/6of8K4C8u |deadurl=no |location=Split |issn=0350-4662 |date=19. 5. 2016 |accessdate=1. 4. 2017}}</ref><ref>{{cite web-lat |first=Dušan |last=Komarčević |title=Čiji je naš jezik? |url=http://www.slobodnaevropa.org/a/ciji-je-nas-jezik/28034800.html |publisher=Radio Slobodna Evropa |archivedate=2. 3. 2017 |archiveurl=http://www.webcitation.org/6of8Q0SSM |deadurl=no |date=6. 10. 2016 |accessdate=1. 4. 2017}}</ref> Naslovi debatnih krugova u okviru konferencijâ dati su u tabeli ispod.

{| class="wikitable sortable"
|-
|+Serija regionalnih ekspertskih konferencija ''Jezici i nacionalizmi''
|-
! Mjesto
! Naziv debatnog kruga
! Datum
|-
| rowspan="2" | [[Podgorica]]
| ''Govori li svaki narod u Crnoj Gori drugim jezikom?''
| style="text-align:right" | {{sort|20160421|21. 4. 2016.}}
|-
| ''Kakav je smisao povećavanja jezičkih razlika?''
| style="text-align:right" | {{sort|20160422|22. 4. 2016.}}
|-
| rowspan="2" | [[Split]]
| ''Prijeti li anarhija ako ne propisujemo kako govoriti?''
| style="text-align:right" | {{sort|20160519|19. 5. 2016.}}
|-
| ''Što ako Hrvati i Srbi imaju zajednički jezik?''
| style="text-align:right" | {{sort|20160520|20. 5. 2016.}}
|-
| rowspan="2" | [[Beograd]]
| ''Ko kome krade jezik?
| style="text-align:right" | {{sort|20161005|5. 10. 2016.}}
|-
| ''Ideologija ispravnog jezika''
| style="text-align:right" | {{sort|20161006|6. 10. 2016.}}
|-
| rowspan="2" | [[Sarajevo]]
| ''Političke manipulacije temom jezika''
| style="text-align:right" | {{sort|20161123|23. 11. 2016.}}
|-
| ''Lektori kao utjerivači nacionalnosti''
| style="text-align:right" | {{sort|20161124|24. 11. 2016.}}
|}

== Sastavljanje teksta Deklaracije ==
U sastavljanju teksta Deklaracije učestvovalo je preko 30 stručnjaka raznih profila i nacionalnosti iz sve četiri države, a proces pisanja je trajao više mjeseci.<ref name="VLDerk"/> Inicijativa se pojavila neposredno nakon posljednje konferencije u Sarajevu, kada je grupa mladih ljudi u tom gradu<ref>{{cite AV media|first=Rajka |last=Glušica |title=Glušica: Ako se dobro razumijemo – govorimo jednim jezikom |work=emisija Novi dan |url=http://ba.n1info.com/a145947/Vijesti/Vijesti/Glusica-Ako-se-dobro-razumijemo-govorimo-jednim-jezikom.html |publisher=N1 |date=30. 3. 2017 |accessdate=1. 4. 2017 |quote=Cilj tih konferencija nije bio deklaracija, već se to desilo spontano na konferenciji u Sarajevu kada je predložila grupa mladih ljudi. |time=1:50}}</ref> — koji su obrazovanje prošli kroz tzv. dvije škole pod jednim krovom<ref name="Posteno">{{cite AV media-lat|first=Duška |last=Jurišić |title=O provokaciji ili dekontaminaciji |work=emisija Pošteno |url=http://www.federalna.ba/bhs/vijest/198793/03042017 |publisher=Federalna televizija |date=3. 4. 2017 |accessdate=4. 4. 2017 |time=0:00—14:00}}</ref> — došla na ideju da sastavi tekst kojim bi potaknula na promjenu jezičke politike u sve četiri zemlje, a naslovili su ga ''Deklaracija o zajedničkom jeziku''.<ref name="Lasic">{{cite web-lat |last=Lasić |first=Igor |title=Četiri naziva uzgajaju zabludu o četiri jezika |url=http://www.portalnovosti.com/snjezana-kordic-cetiri-naziva-uzgajaju-zabludu-o-cetiri-jezika |work=Novosti |pages=16—17 |archivedate=2. 3. 2017 |archiveurl=http://www.webcitation.org/6oepFXjTa |deadurl=no |location=Zagreb |issn=1845-8955 |date=13. 1. 2017 |accessdate=1. 4. 2017}}</ref> Poslije nekoliko još razrađenijih verzija prepustili su dalju doradu profesionalnim lingvistima, tako da je sljedećih mjeseci Deklaracija dorađivana u [[Zagreb]]u pa se zato može zvati i novom ''Zagrebačkom deklaracijom''.<ref name="VLDerk">{{cite web-lat|last=Derk |first=Denis |title=Donosi se Deklaracija o zajedničkom jeziku Hrvata, Srba, Bošnjaka i Crnogoraca |url=http://www.vecernji.hr/hrvatska/deklaracija-o-zajednickom-jeziku-iz-zagreba-donosi-se-30-ozujka-u-sarajevu-1159142 |work=Večernji list |pages=6—7 |location=Zagreb |issn=0350-5006 |date=28. 3. 2017 |accessdate=29. 3. 2017}}</ref> Odlučeno je da izrada Deklaracije bude nastavak projekta Jezici i nacionalizmi. Posljednju verziju u 2016. potpisalo je na individualno upućen poziv 40 istaknutih intelektualaca, velikim dijelom iz Hrvatske. Neočekivano brojan odaziv kao i nekoliko prijedloga u kojem smjeru fokusirati tekst naveli su na zaključak da u društvu postoji velika potreba za ovakvom deklaracijom. Nastavljen je rad formiranjem odbora stručnjaka različitih nacionalnosti iz sve četiri zemlje, koji su 16. i 17. januara 2017. u Zagrebu radili na konačnoj verziji Deklaracije.<ref name="Lasic"/> Nakon sastanka tekst je upućen i na recenziju dvadesetak konsultanata, čiji su neki prijedlozi zatim ugrađeni u završnu formu teksta. Deklaracija o zajedničkom jeziku s više od 200 potpisa istaknutih intelektualaca iz [[Hrvatska|Hrvatske]], [[Crna Gora|Crne Gore]], [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] i [[Srbija|Srbije]] istovremeno je predstavljena javnosti 30. marta 2017. u Zagrebu, Podgorici, Beogradu i u Sarajevu, gdje je upriličena i konferencija za medije i dva debatna kruga za javnost s naslovima ''Šta je zajednički jezik?'' i ''Jezik i budućnost''. Zatim je Deklaracija ponuđena za dalje potpisivanje svim zainteresovanim osobama.<ref name="PEN"/>

== Tekst ==
<blockquote>
Suočeni s negativnim društvenim, kulturnim i ekonomskim posljedicama političkih manipulacija jezikom i aktualnih jezičnih politika u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Hrvatskoj i Srbiji, mi, doljepotpisani, donosimo

{{center|'''DEKLARACIJU O ZAJEDNIČKOM JEZIKU'''}}

Na pitanje da li se u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Hrvatskoj i Srbiji upotrebljava zajednički jezik – odgovor je potvrdan.

Riječ je o zajedničkom standardnom jeziku policentričnog tipa – odnosno o jeziku kojim govori više naroda u više država s prepoznatljivim varijantama – kakvi su njemački, engleski, arapski, francuski, španjolski, portugalski i mnogi drugi. Tu činjenicu potvrđuju štokavica kao zajednička dijalekatska osnovica standardnog jezika, omjer istoga spram različitoga u jeziku i posljedična međusobna razumljivost.

Korištenje četiri naziva za standardne varijante – bosanski, crnogorski, hrvatski i srpski – ne znači da su to i četiri različita jezika.

Inzistiranje na malom broju postojećih razlika te nasilnom razdvajanju četiri standardne varijante dovodi do niza negativnih društvenih, kulturnih i političkih pojava, poput korištenja jezika kao argumenta za segregaciju djece u nekim višenacionalnim sredinama, nepotrebnih ”prevođenja” u administrativnoj upotrebi ili medijima, izmišljanja razlika gdje one ne postoje, birokratskih prisila, kao i cenzure (te nužno auto-cenzure), u kojima se jezično izražavanje nameće kao kriterij etno-nacionalne pripadnosti i sredstvo dokazivanja političke lojalnosti.

Mi, potpisnici ove Deklaracije, smatramo da
* činjenica postojanja zajedničkog policentričnog jezika ne dovodi u pitanje individualno pravo na iskazivanje pripadnosti različitim narodima, regijama ili državama;
* svaka država, nacija, etno-nacionalna ili regionalna zajednica može slobodno i samostalno kodificirati svoju varijantu zajedničkog jezika;
* sve četiri trenutno postojeće standardne varijante ravnopravne su i ne može se jedna od njih smatrati jezikom, a druge varijantama tog jezika;
* policentrična standardizacija je demokratski oblik standardizacije najbliži stvarnoj upotrebi jezika;
* činjenica da se radi o zajedničkom policentričnom standardnom jeziku ostavlja mogućnost svakom korisniku da ga imenuje kako želi;
* između standardnih varijanti policentričnog jezika postoje razlike u jezičnim i kulturnim tradicijama i praksama, upotrebi pisma, rječničkom blagu kao i na ostalim jezičnim razinama, što mogu pokazati i različite standardne varijante zajedničkog jezika na kojima će ova Deklaracija biti objavljena i korištena;
* standardne, dijalekatske i individualne razlike ne opravdavaju nasilno institucionalno razdvajanje, već naprotiv, doprinose ogromnom bogatstvu zajedničkog jezika.

Stoga, mi, potpisnici ove Deklaracije, pozivamo na
* ukidanje svih oblika jezične segregacije i jezične diskriminacije u obrazovnim i javnim ustanovama;
* zaustavljanje represivnih, nepotrebnih i po govornike štetnih praksi razdvajanja jezika; 
* prestanak rigidnog definiranja standardnih varijanti;
* izbjegavanje nepotrebnih, besmislenih i skupih ”prevođenja” u sudskoj i administrativnoj praksi kao i sredstvima javnog informiranja;
* slobodu individualnog izbora i uvažavanje jezičnih raznovrsnosti;
* jezičnu slobodu u književnosti, umjetnosti i medijima;
* slobodu dijalekatske i regionalne upotrebe;
* i, konačno, slobodu ''miješanja'', uzajamnu otvorenost te prožimanje različitih oblika i izričaja zajedničkog jezika na sveopću korist svih njegovih govornika.<ref>[http://jezicinacionalizmi.com/deklaracija/ „Deklaracija o zajedničkom jeziku”]. ''jezicinacionalizmi.com''.</ref>

<small>U Zagrebu, Podgorici, Beogradu i Sarajevu, 30. 3. 2017.</small>
</blockquote>

== Kritike ==
Kritike pojedinih političkih krugova su negativne, tako da [[Vojna Enciklopedija:Hrvatska akademija nauka i umjetnosti|Hrvatska akademija nauka i umjetnosti]] — u izjavi njenog predsjednika [[Zvonko Kusić|Zvonka Kusića]] — povodom Deklaracije kaže da su:
<blockquote>...&nbsp;apsurdne, uzaludne i besmislene svake inicijative koje bi dovodile u pitanje pravo hrvatskog naroda na svoj vlastiti jezik s njegovim nacionalnim imenom...<ref>[http://www.index.hr/vijesti/clanak/hazu-komentirao-deklaraciju-o-zajednickom-jeziku-apsurdno-uzaludno-besmisleno/960207.aspx „HAZU komentirao Deklaraciju o zajedničkom jeziku”]. ''index.hr''.</ref></blockquote>

Hrvatska ministarka kulture Nina Obuljan Koržinek, Deklaraciju je nazvala političkom inicijativom,<ref>[http://www.vecernji.hr/hrvatska/ministrica-nina-obuljen-korzinek-deklaracija-o-zajednickom-jeziku-politicka-je-inicijativa-1159385 „Ministrica Obuljen Koržinek: Deklaracija o zajedničkom jeziku politička je inicijativa”]. ''vecernjilist.hr''.</ref> dok je nekoliko portala objavilo komentare niskog kulturnog stila.

== Potpisnici ==
Deklaraciju je potpisalo 228 intelektualaca, novinara, glumaca, književnika, režisera i istoričara,<ref name="potpisnici">[http://jezicinacionalizmi.com/lista-potpisnika/ „Lista potpisnika”]. ''jezicinacionalizmi.com''. Pristupljeno 12. 10. 2017.</ref> te preko 8.500 ljudi sveukupno (oktobar 2017).<ref name="potpisnici"/> Neki od prvih 200 potpisnika Deklaracije su:<ref name="PEN">{{cite web-lat |author=P.E.N. Centar u BiH |title=Deklaraciju o zajedničkom jeziku potpisalo više od dvjesto stručnjaka iz regije |url=http://www.radiosarajevo.ba/metromahala/teme/deklaraciju-o-zajednickom-jeziku-dosad-potpisalo-vise-od-dvjesto-strucnjaka-iz-regije/257664 |work=Radiosarajevo.ba |location=Sarajevo |date=24. 3. 2017 |accessdate=24. 3. 2017}}</ref>
{{div col|3}}
* [[Ivana Bodrožić]]
* [[Boris Buden]]
* [[Mirjana Karanović]]
* [[Rajko Grlić]]
* [[Željko Komšić]]
* [[Bora Ćosić]]
* [[Snježana Banović]]
* [[Svetislav Basara]]
* [[Filip David]]
* [[Vladimir Arsenijević]]
* [[Janko Baljak]]
* [[Štefica Galić]]
* [[Ivan Čolović]]
* [[Snježana Kordić]]
* [[Dubravka Ugrešić]]
* [[Ante Tomić (književnik)|Ante Tomić]]
* [[Boris Dežulović]]
* [[Dragan Markovina]]
* [[Enver Kazaz]]
* [[Svetlana Lukić]]
* [[Viktor Ivančić]]
* [[Nihad Hasanović]]
* [[Teofil Pančić]]
* [[Srđan Srdić]]
* [[Josip Mlakić]]
* [[Borka Pavićević]]
* [[Ranko Bugarski]]
* [[Daša Drndić]]
* [[Rade Šerbedžija]]
* [[Svenka Savić]]
* [[Biljana Srbljanović]]
* [[Predrag Lucić]]
* [[Dubravka Stojanović]]
* [[Slobodan Šnajder]]
* [[Nenad Veličković]]
* [[Borka Rudić]]
* [[Dritan Abazović]]
* [[Dragan Velikić]]
* [[Jasmila Žbanić]]
{{div col end}}

== Takođe pogledajte ==
{{div col|2}}
* [[Vojna Enciklopedija:Srpskohrvatski jezik|Srpskohrvatski jezik]]
* [[Vojna Enciklopedija:Policentrični standardni jezik|Policentrični standardni jezik]]
* [[Vojna Enciklopedija:Standardni jezik|Policentrični standardni jezik]]
* [[Vojna Enciklopedija:Istorija srpskohrvatskog jezika|Policentrični standardni jezik]]
* [[Vojna Enciklopedija:Pravopis srpskohrvatskog jezika|Policentrični standardni jezik]]
* [[Vojna Enciklopedija:Gramatika srpskohrvatskog jezika|Policentrični standardni jezik]]
{{div col end}}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Spoljašnje veze ==
{{portal-lat|Lingvistika}}
* [http://jezicinacionalizmi.com Zvanični veb-sajt konferencije i Deklaracije: ''Jezici i nacionalizmi'']
* [http://www.tacno.net/novosti/snjezana-kordic-pedeset-godina-od-deklaracije-o-nazivu-i-polozaju-hrvatskog-knjizevnog-jezika/ Kritička analiza stare Deklaracije]
* {{YouTube-lat|VJFBqZVXROM|Snimak konferencije ''Jezici i nacionalizmi'' u Beogradu}}

{{#invoke:TitleReplace|convert wiki page name to latin|{{slovenski jezici}}}}

[[Kategorija:Srpskohrvatski jezik]]
[[Kategorija:Srpski jezik]]
[[Kategorija:Hrvatski jezik]]
[[Kategorija:Bošnjački jezik]]
[[Kategorija:Crnogorski jezik]]
[[Kategorija:Sociolingvistika]]