Šablon:Dogodilo se na današnji dan/8. mart
Pređi na navigaciju
Pređi na pretragu
7. mart | 8. mart | 9. mart
- 1507 — Portugalski moreplovac Pedro Alvares Kabral krenuo iz Lisabona na put u Portugalski. Promenivši dotad poznatu rutu, udaljio se od afričke obale u pravcu zapada, prema Južnoj Americi i tako otkrio današnji Brazil, proglasivši ga portugalskom kolonijom. Iste godine brazilsku obalu otkrio Španac Visente Pinson.
- 1702 — Engleska kraljica Ana I krunisana je za kraljicu Engleske, Škotske i Irske.
- 1917 — Nemirima i štrajkovima u Petrogradu počela Februarska revolucija u Rusiji.
- 1921 — Francuske trupe ušle u Diseldorf i druge gradove u Ruru pošto Nemačka nije isplatila ratnu štetu, što je bila obavezna prema Versajskom mirovnom ugovoru, potpisanom posle Prvog svetskog rata.
- 1922 — U Zagrebu obešen Alija Alijagić, koji je 1921. u Delnicama izvršio atentat na ministra unutrašnjih poslova Jugoslavije Milorada Draškovića, tvorca Obznane, Vladine uredbe kojom je zabranjen rad Komunističke partije Jugoslavije.
- 1942 — Japanske trupe u Drugom svetskom ratu zauzele glavni grad Burme Rangun, dan pošto su grad napustili Britanci.
- 1949 — Predsednik Francuske Vensan Oriol i bivši car Bao Daj su potpisali Jelisejske odredbe, čime je Vijetnamu data nezavisnost od Francuske i stvorena je Država Vijetnam kao protivteža Demokratskoj Republici Vijetnam predvođenoj Vijetminom.
- 1950 — Sovjetski maršal Kliment Vorošilov objavio da je SSSR u septembru 1949. isprobao atomsku bombu, u vreme kada se smatralo da su SAD jedina država koja poseduje nuklearno naoružanje.
- 1963 — Baas partija je došla na vlast u Siriji nakon državnog udara koji su izveli oficiri sirijske vojske.
- 1965 — U Južni Vijetnam se iskrcalo 3.500 američkih marinaca, čime je počelo masovno uključenje kopnenih trupa SAD u Vijetnamski rat. Početkom 1968. broj američkih trupa u Južnom Vijetnamu popeo se na 525.000.
- 1973 — U eksploziji automobila-bombe, koju su podmetnuli pripadnici IRA-e ispred zgrade glavnog londonskog suda i sedišta Skotland jarda u Londonu, poginula jedna osoba, ranjeno 238.
- 1993 — Uz posredovanje Međunarodnog komiteta Crvenog krsta iz logora u Bosni i Hercegovini pušteno 5.540 zarobljenika zatočenih tokom bosanskog rata. Prema saznanjima te organizacije, ostalo zatočeno 3.100 zarobljenika u srpskim, hrvatskim i muslimanskim logorima.
- 1994 — Više od 100 intelektualaca iz celog sveta potpisalo Apel svim evropskim vladama i Ujedinjenim nacijama zahtevajući da spreče masakre u Bosni i teritoriji SFRJ i da Jugoslavija preda teško naoružanje UN. Zatraženo da, ako vlasti Jugoslavije to odbiju, njeno naoružanje bude uništeno bombardovanjem iz vazduha, maksimalno štedeći ljudske živote.
- 1999 — Vojska Šri Lanke, u brzoj operaciji, zauzela više od 500 km² teritorije na severu zemlje, koja je bila pod kontrolom separatističke gerilske grupe Tamilski tigrovi. U sukobima separatista i Vladinih snaga od 1983. poginulo oko 57.000 ljudi.
- 2001 —
- NATO odobrio ulazak jugoslovenskih vojno-policijskih snaga u prvi sektor Kopnene zone bezbednosti na administrativnoj granici Srbije i Kosova. Kopnena tona bezbednosti uspostavljena na osnovu Kumanovskog sporazuma, koji su u junu 1999. potpisali NATO i Vojska Jugoslavije po završetku vazdušnih udara NATO na Jugoslaviju. Jugoslovenske snage ušle u prvi sektor 14. marta.
- Međunarodni sud za ratne zločine u Hagu formirao poseban tim za istragu zločina Oslobodilačke vojske Kosova. Prve optužnice protiv Albanaca sa Kosova podignute u februaru 2003.
- 2004 — Tribunal u Hagu otpečatio optužnice protiv hrvatskih generala Mladena Markača i Ivana Čermaka, koje ih terete za zločine nad srpskim civilima u Kninskoj krajini tokom vojne akcije „Oluja“, u avgustu 1995. i izmenjenu optužnicu protiv haškog optuženika generala Ante Gotovine. Tri dana kasnije Markač i Čermak se predali sudu.