Šablon:Dogodilo se na današnji dan/2. avgust
< Шаблон:Догодило се на данашњи данOvo je najnovija verzija ove stranice; nema odobrenih izmena.
Pređi na navigaciju
Pređi na pretragu
- 338. p. n. e. — Makedonska vojska predvođena Filipom II je porazila udruženu atinsku i tebansku vojsku u bici kod Heroneje, osiguravši tako makedonsku prevlast u Grčkoj i Egejskom moru.
- 216. p. n. e. — U bici kod Kane Hanibal je naneo najveći poraz rimskoj vojsci u istoriji.
- 461 — Zapadnorimskog cara Majorijana svrgao i posle pet dana pogubio vojskovođa Ricimer.
- 1492 — Kristifor Kolumbo je isplovio iz Lisabona ka Indiji prema zapadu. Otkrio je Bahame, Amerika 10. oktobra 1492.
- 1802 — Napoleon Bonaparta proglašen je „doživotnim konzulom“ Francuske, što mu je dalo pravo da imenuje naslednika.
- 1830 — Francuski kralj Šarl X Burbonski abdicirao je pod pritiskom Julske revolucije u Parizu.
- 1858 — Britanski parlament usvojio je zakon (India Bill) kojim je indijska vlada stavljena pod upravu britanske krune.
- 1903 — U Makedoniji započeo je Ilindenski ustanak za oslobođenje od turske vlasti.
- 1928 — Italija je potpisala 20-godišnji ugovor o prijateljstvu sa Etiopijom.
- 1934 — Posle smrti nemačkog predsednika Paul fon Hindenburg, Hitler je sebe proglasio firerom (vođa) i preuzeo apsolutnu vlast.
- 1935 — Ujedinjeno Kraljevstvo je donela zakon prema kojem je reformisan sistem upravljanja u Indiji, odvojeni su Burma i Aden od Indije, garantovana veća lokalna samouprava u provincijama i formirano centralno zakonodavstvo u Nju Delhiju.
- 1939 — Albert Ajnštajn upozorio je američkog predsednika Ruzvelta da nemački naučnici rade na proizvodnji bombe sa uranijumom, posle čega su u SAD počeli (početkom 1940) istraživački radovi za proizvodnju nuklearne bombe.
- 1945 — Završena je Potsdamska konferencija na kojoj su sovjetski vođa Staljin, predsednik SAD Truman i premijer Velike Britanije Atli postigli dogovor o demilitarizaciji i denacifikaciji Nemačke i njenoj podeli na okupacione zone posle Drugog svetskog rata.
- 1964 — Severnovijetnamski patrolni čamci su navodno otvorili vatru na američki razarač Medoks.
- 1980 — U eksploziji na železničkoj stanici u Bolonji poginulo je 85 i ranjeno više od 200 ljudi.
- 1990 — Iračka vojska je napala Kuvajt i okupirala ga za jedan dan. Ovaj događaj je bio povod za ostvarenje aspiracija SAD, kroz Zalivski rat, o stacioniranju velikog broja vojnika na Bliskom istoku zarad očuvanja dominacije nad proizvodnjom i distribucijom nafte.
- 1992 — Alžirske snage bezbednosti uhapsile su 50 naoružanih islamskih ekstremista i oduzele njihovo skladište oružja u kojem je pronađeno 150 bombi.
- 1994 — Pod pretnjom pooštravanja međunarodnih sankcija SR Jugoslaviji, vlada Srbije pozvala je vođe Republike Srpske da prihvate mirovni plan Kontakt grupe za Bosnu i upozorila ih da će u suprotnom biti odgovorni za zločin protiv sopstvenog naroda.
- 1997 — Vođa najjače liberijske gerilske frakcije Čarls Tejlor proglašen je predsednikom Liberije, čime je posle sedmogodišnjeg građanskog rata okončana borba za vlast u zemlji.
- 2001 — Srbin, general Radislav Krstić osuđen je u Hagu na 46 godina zatvora zbog masakra nad bosanskim muslimanima u Srebrenici 1995.