Šablon:Dogodilo se na današnji dan/22. april
< Шаблон:Догодило се на данашњи данOvo je najnovija verzija ove stranice; nema odobrenih izmena.
Pređi na navigaciju
Pređi na pretragu
- 1500 — Portugalski moreplovac Pedro Alvares Kabral na putu za Indiju otkrio Brazil.
- 1529 — U Saragosi potpisan ugovor kojim su Španija i Portugal odredile granice interesnih zona u Tihom okeanu.
- 1913 — Nakon dugih borbi združene snage kraljevina Crne Gore i Srbije osvojile Skadar, čime su okončane borbe u Prvom balkanskom ratu.
- 1915 — Nemačka vojska u Prvom svetskom ratu na Zapadnom frontu kod Ipra prvi put upotrebila bojni otrov, kasnije nazvan iperit.
- 1930 — Francuska, Italija, Japan, SAD i Ujedinjeno Kraljevstvo su potpisale Londonski pomorski sporazum kojim se regulisalo podmorničko ratovanje i ograničila gradnja ratnih brodova.
- 1944 — Na aerodromu Benina kod Bengazija u Libiji u Drugom svetskom ratu formirana Prva vazduhoplovna eskadrila NOVJ. Eskadrilu činilo 16 borbenih aviona „spitfajer“.
- 1945 — Partizanske jedinice su oslobodile Banjaluku.
- 1975 — U Hondurasu vojnim pučem smenjen predsednik, general Osvald Lopez Arelano.
- 1990 — Na prvim višestranačkim izborima u Hrvatskoj pobedila Hrvatska demokratska zajednica, a njen lider Franjo Tuđman izabran za predsednika Predsedništva Hrvatske. Po proglašenja nezavisnosti Hrvatske od SFRJ 25. juna 1991. Tuđman postao predsednik Hrvatske.
- 1995 — Vojne snage plemena Tutsi u Ruandi napale izbeglički kamp „Kibeho“, u kojem su bili smešteni pripadnici plemena Hutu, i pobile oko 2.000 ljudi.
- 1996 — Napadima OVK na jugoslovenske snage bezbednosti, tiho otpočeo Kosovski rat.
- 1997 — Peruanska vojska uspela da uđe u rezidenciju ambasadora Japana u Limi i da oslobodi 71 taoca koje su četiri meseca držali gerilci levičarskog pokreta „Tupak Amaru“. U akciji poginuli jedan talac, tri vojnika i svih 14 gerilaca.
- 1999 — U vazdušnim udarima NATO na Jugoslaviju pogođena rezidencija predsednika Slobodana Miloševića, prethodno ispražnjena.
- 2003 — KFOR uhapsio vođu rasformirane ilegalne Oslobodilačke vojske Preševa, Bujanovca i Medveđe Šefćeta Musljiua.