Vojna Enciklopedija:Deklaracija o zajedničkom jeziku

Iz Vojne Enciklopedije
Ово је најновија верзија ове странице; нема одобрених измена.
Пређи на навигацију Пређи на претрагу

Deklaracija o zajedničkom jeziku je programatsko-protestni tekst odnosno deklaracija o hipotetskom zajedničkom jeziku koji se govori u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Srbiji i Crnoj Gori, pripremljena krajem 2016. i početkom 2017. u krugovima lingvistâ, književnikâ i drugih stručnjaka iz sve četiri države, i objavljena 30. marta 2017. s potpisom više od 200 istaknutih bosanskohercegovačkih, hrvatskih, srpskih i crnogorskih intelektualaca.[1] Na tragu Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika iz 1967,[2][3] čija je 50. godišnjica obilježena sredinom istog mjeseca, i pred zahtjevima novog doba i pojava koje je ono donijelo, Deklaracija o zajedničkom jeziku ukazuje na važne teme vezane za međusobno razumljive jezike jezike bošnjački, hrvatski, srpski i crnogorski.[4]

Sadržaj Deklaracije

U Deklaraciji se konstatuje da Bošnjaci, Srbi, Hrvati i Crnogorci govore zajedničkim policentričnim standardnim jezikom.[5] Takođe je rečeno i da je jezička politika naglašavanja razlika u jezičkim varijantama dovela do niza negativnih pojava u kojima se jezičko izražavanje nameće kao kriterijum nacionalne etničke pripadnosti i sredstvo iskazivanja političke lojalnosti. Potpisnici Deklaracije navode da se jezik i narod ne moraju podudarati, da svaki nacionalni kolektiv može svoju varijantu samostalno normirati i da su one međusobno ravnopravne.[6] Pozivaju na prestanak etnokratijom uzrokovanih razdvajanja djece po nacionalnoj osnovi u školama u ime toga što navodno govore drugim jezikom,[4] te se zalažu za slobodu jezičkog izražavanja svakog pojedinca.[7]

Regionalni projekat Jezici i nacionalizmi

Deklaraciji je prethodio regionalni projekat Jezici i nacionalizmi, u okviru kojeg su se tokom 2016. odvijale konferencije u četiri države, čime je na terenu dobijen uvid u aktuelno stanje i probleme.[8] Projekat je inspiraciju imao u knjizi Jezik i nacionalizam,[9] a organizovala su ga četiri nevladina udruženja iz svake od uključenih zemalja: P.E.N. Centar u BiH iz Sarajeva, udruga Kurs iz Splita, KROKODIL iz Beograda te Centar za građansko obrazovanje iz Podgorice.[10] Organizovana interdisciplinarno, serija ekspertskih konferencija održanih u Podgorici, Splitu, Beogradu i Sarajevu odvijala se tako da su uz lingviste učestvovali i književnici, novinari, antropolozi i dr.[11][12] Velik značaj dat je i uključivanju brojne publike.[13][14] Naslovi debatnih krugova u okviru konferencijâ dati su u tabeli ispod.

Serija regionalnih ekspertskih konferencija Jezici i nacionalizmi
Mjesto Naziv debatnog kruga Datum
Podgorica Govori li svaki narod u Crnoj Gori drugim jezikom? <span data-sort-value="Lua error: Cannot create process: proc_open(/dev/null): failed to open stream: Operation not permitted">21. 4. 2016.
Kakav je smisao povećavanja jezičkih razlika? <span data-sort-value="Lua error: Cannot create process: proc_open(/dev/null): failed to open stream: Operation not permitted">22. 4. 2016.
Split Prijeti li anarhija ako ne propisujemo kako govoriti? <span data-sort-value="Lua error: Cannot create process: proc_open(/dev/null): failed to open stream: Operation not permitted">19. 5. 2016.
Što ako Hrvati i Srbi imaju zajednički jezik? <span data-sort-value="Lua error: Cannot create process: proc_open(/dev/null): failed to open stream: Operation not permitted">20. 5. 2016.
Beograd Ko kome krade jezik? <span data-sort-value="Lua error: Cannot create process: proc_open(/dev/null): failed to open stream: Operation not permitted">5. 10. 2016.
Ideologija ispravnog jezika <span data-sort-value="Lua error: Cannot create process: proc_open(/dev/null): failed to open stream: Operation not permitted">6. 10. 2016.
Sarajevo Političke manipulacije temom jezika <span data-sort-value="Lua error: Cannot create process: proc_open(/dev/null): failed to open stream: Operation not permitted">23. 11. 2016.
Lektori kao utjerivači nacionalnosti <span data-sort-value="Lua error: Cannot create process: proc_open(/dev/null): failed to open stream: Operation not permitted">24. 11. 2016.

Sastavljanje teksta Deklaracije

U sastavljanju teksta Deklaracije učestvovalo je preko 30 stručnjaka raznih profila i nacionalnosti iz sve četiri države, a proces pisanja je trajao više mjeseci.[15] Inicijativa se pojavila neposredno nakon posljednje konferencije u Sarajevu, kada je grupa mladih ljudi u tom gradu[16] — koji su obrazovanje prošli kroz tzv. dvije škole pod jednim krovom[17] — došla na ideju da sastavi tekst kojim bi potaknula na promjenu jezičke politike u sve četiri zemlje, a naslovili su ga Deklaracija o zajedničkom jeziku.[18] Poslije nekoliko još razrađenijih verzija prepustili su dalju doradu profesionalnim lingvistima, tako da je sljedećih mjeseci Deklaracija dorađivana u Zagrebu pa se zato može zvati i novom Zagrebačkom deklaracijom.[15] Odlučeno je da izrada Deklaracije bude nastavak projekta Jezici i nacionalizmi. Posljednju verziju u 2016. potpisalo je na individualno upućen poziv 40 istaknutih intelektualaca, velikim dijelom iz Hrvatske. Neočekivano brojan odaziv kao i nekoliko prijedloga u kojem smjeru fokusirati tekst naveli su na zaključak da u društvu postoji velika potreba za ovakvom deklaracijom. Nastavljen je rad formiranjem odbora stručnjaka različitih nacionalnosti iz sve četiri zemlje, koji su 16. i 17. januara 2017. u Zagrebu radili na konačnoj verziji Deklaracije.[18] Nakon sastanka tekst je upućen i na recenziju dvadesetak konsultanata, čiji su neki prijedlozi zatim ugrađeni u završnu formu teksta. Deklaracija o zajedničkom jeziku s više od 200 potpisa istaknutih intelektualaca iz Hrvatske, Crne Gore, Bosne i Hercegovine i Srbije istovremeno je predstavljena javnosti 30. marta 2017. u Zagrebu, Podgorici, Beogradu i u Sarajevu, gdje je upriličena i konferencija za medije i dva debatna kruga za javnost s naslovima Šta je zajednički jezik? i Jezik i budućnost. Zatim je Deklaracija ponuđena za dalje potpisivanje svim zainteresovanim osobama.[19]

Tekst

Suočeni s negativnim društvenim, kulturnim i ekonomskim posljedicama političkih manipulacija jezikom i aktualnih jezičnih politika u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Hrvatskoj i Srbiji, mi, doljepotpisani, donosimo

DEKLARACIJU O ZAJEDNIČKOM JEZIKU

Na pitanje da li se u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Hrvatskoj i Srbiji upotrebljava zajednički jezik – odgovor je potvrdan.

Riječ je o zajedničkom standardnom jeziku policentričnog tipa – odnosno o jeziku kojim govori više naroda u više država s prepoznatljivim varijantama – kakvi su njemački, engleski, arapski, francuski, španjolski, portugalski i mnogi drugi. Tu činjenicu potvrđuju štokavica kao zajednička dijalekatska osnovica standardnog jezika, omjer istoga spram različitoga u jeziku i posljedična međusobna razumljivost.

Korištenje četiri naziva za standardne varijante – bosanski, crnogorski, hrvatski i srpski – ne znači da su to i četiri različita jezika.

Inzistiranje na malom broju postojećih razlika te nasilnom razdvajanju četiri standardne varijante dovodi do niza negativnih društvenih, kulturnih i političkih pojava, poput korištenja jezika kao argumenta za segregaciju djece u nekim višenacionalnim sredinama, nepotrebnih ”prevođenja” u administrativnoj upotrebi ili medijima, izmišljanja razlika gdje one ne postoje, birokratskih prisila, kao i cenzure (te nužno auto-cenzure), u kojima se jezično izražavanje nameće kao kriterij etno-nacionalne pripadnosti i sredstvo dokazivanja političke lojalnosti.

Mi, potpisnici ove Deklaracije, smatramo da

  • činjenica postojanja zajedničkog policentričnog jezika ne dovodi u pitanje individualno pravo na iskazivanje pripadnosti različitim narodima, regijama ili državama;
  • svaka država, nacija, etno-nacionalna ili regionalna zajednica može slobodno i samostalno kodificirati svoju varijantu zajedničkog jezika;
  • sve četiri trenutno postojeće standardne varijante ravnopravne su i ne može se jedna od njih smatrati jezikom, a druge varijantama tog jezika;
  • policentrična standardizacija je demokratski oblik standardizacije najbliži stvarnoj upotrebi jezika;
  • činjenica da se radi o zajedničkom policentričnom standardnom jeziku ostavlja mogućnost svakom korisniku da ga imenuje kako želi;
  • između standardnih varijanti policentričnog jezika postoje razlike u jezičnim i kulturnim tradicijama i praksama, upotrebi pisma, rječničkom blagu kao i na ostalim jezičnim razinama, što mogu pokazati i različite standardne varijante zajedničkog jezika na kojima će ova Deklaracija biti objavljena i korištena;
  • standardne, dijalekatske i individualne razlike ne opravdavaju nasilno institucionalno razdvajanje, već naprotiv, doprinose ogromnom bogatstvu zajedničkog jezika.

Stoga, mi, potpisnici ove Deklaracije, pozivamo na

  • ukidanje svih oblika jezične segregacije i jezične diskriminacije u obrazovnim i javnim ustanovama;
  • zaustavljanje represivnih, nepotrebnih i po govornike štetnih praksi razdvajanja jezika;
  • prestanak rigidnog definiranja standardnih varijanti;
  • izbjegavanje nepotrebnih, besmislenih i skupih ”prevođenja” u sudskoj i administrativnoj praksi kao i sredstvima javnog informiranja;
  • slobodu individualnog izbora i uvažavanje jezičnih raznovrsnosti;
  • jezičnu slobodu u književnosti, umjetnosti i medijima;
  • slobodu dijalekatske i regionalne upotrebe;
  • i, konačno, slobodu miješanja, uzajamnu otvorenost te prožimanje različitih oblika i izričaja zajedničkog jezika na sveopću korist svih njegovih govornika.[20]

U Zagrebu, Podgorici, Beogradu i Sarajevu, 30. 3. 2017.

Kritike

Kritike pojedinih političkih krugova su negativne, tako da Hrvatska akademija nauka i umjetnosti — u izjavi njenog predsjednika Zvonka Kusića — povodom Deklaracije kaže da su:

... apsurdne, uzaludne i besmislene svake inicijative koje bi dovodile u pitanje pravo hrvatskog naroda na svoj vlastiti jezik s njegovim nacionalnim imenom...[21]

Hrvatska ministarka kulture Nina Obuljan Koržinek, Deklaraciju je nazvala političkom inicijativom,[22] dok je nekoliko portala objavilo komentare niskog kulturnog stila.

Potpisnici

Deklaraciju je potpisalo 228 intelektualaca, novinara, glumaca, književnika, režisera i istoričara,[23] te preko 8.500 ljudi sveukupno (oktobar 2017).[23] Neki od prvih 200 potpisnika Deklaracije su:[19]

Takođe pogledajte

Reference

  1. ↑ Lua error: Cannot create process: proc_open(/dev/null): failed to open stream: Operation not permitted
  2. ↑ Lua error: Cannot create process: proc_open(/dev/null): failed to open stream: Operation not permitted
  3. ↑ Lua error: Cannot create process: proc_open(/dev/null): failed to open stream: Operation not permitted
  4. ↑ Врати се на: 4,0 4,1 Lua error: Cannot create process: proc_open(/dev/null): failed to open stream: Operation not permitted
  5. ↑ Lua error: Cannot create process: proc_open(/dev/null): failed to open stream: Operation not permitted
  6. ↑ Lua error: Cannot create process: proc_open(/dev/null): failed to open stream: Operation not permitted
  7. ↑ Lua error: Cannot create process: proc_open(/dev/null): failed to open stream: Operation not permitted
  8. ↑ Lua error: Cannot create process: proc_open(/dev/null): failed to open stream: Operation not permitted
  9. ↑ Lua error: Cannot create process: proc_open(/dev/null): failed to open stream: Operation not permitted
  10. ↑ Lua error: Cannot create process: proc_open(/dev/null): failed to open stream: Operation not permitted
  11. ↑ Lua error: Cannot create process: proc_open(/dev/null): failed to open stream: Operation not permitted
  12. ↑ Lua error: Cannot create process: proc_open(/dev/null): failed to open stream: Operation not permitted
  13. ↑ Lua error: Cannot create process: proc_open(/dev/null): failed to open stream: Operation not permitted
  14. ↑ Lua error: Cannot create process: proc_open(/dev/null): failed to open stream: Operation not permitted
  15. ↑ Врати се на: 15,0 15,1 Lua error: Cannot create process: proc_open(/dev/null): failed to open stream: Operation not permitted
  16. ↑ Lua error: Cannot create process: proc_open(/dev/null): failed to open stream: Operation not permitted
  17. ↑ Lua error: Cannot create process: proc_open(/dev/null): failed to open stream: Operation not permitted
  18. ↑ Врати се на: 18,0 18,1 Lua error: Cannot create process: proc_open(/dev/null): failed to open stream: Operation not permitted
  19. ↑ Врати се на: 19,0 19,1 Lua error: Cannot create process: proc_open(/dev/null): failed to open stream: Operation not permitted
  20. ↑ „Deklaracija o zajedničkom jeziku”. jezicinacionalizmi.com.
  21. ↑ „HAZU komentirao Deklaraciju o zajedničkom jeziku”. index.hr.
  22. ↑ „Ministrica Obuljen Koržinek: Deklaracija o zajedničkom jeziku politička je inicijativa”. vecernjilist.hr.
  23. ↑ Врати се на: 23,0 23,1 „Lista potpisnika”. jezicinacionalizmi.com. Pristupljeno 12. 10. 2017.

Lua error: Cannot create process: proc_open(/dev/null): failed to open stream: Operation not permitted

Spoljašnje veze

Lua error: Cannot create process: proc_open(/dev/null): failed to open stream: Operation not permitted

Lua error: Cannot create process: proc_open(/dev/null): failed to open stream: Operation not permitted

Преузето из „https://vojnaenciklopedija.com//index.php?title=Vojna_Enciklopedija:Deklaracija_o_zajedničkom_jeziku&oldid=6418”