Glavna strana

From Vojna Enciklopedija
This is the latest revision of this page; it has no approved revision.
Jump to navigation Jump to search
Dobro došli na Vojnu Enciklopediju,
slobodnu enciklopediju koju i Vi možete da uređujete.
115 članaka na srpskom
0 aktivnih korisnika

Lua error: Cannot create process: proc_open(/dev/null): failed to open stream: Operation not permitted Lua error: Cannot create process: proc_open(/dev/null): failed to open stream: Operation not permitted

HS Cscr-featured.svg

Sjajan članak

JP-233 je dispenzer za nošenje submunicije namenjen za razaranje i zaprečavanje pista. Razvoj je počeo 1977. godine u firmi Hunting Engineering Ltd, (danas poznatog kao INSIS) iz Velike Britanije i Vazduhoplovstva SAD-a, za avion Tornado. USAF je nameravao da koristi ovo oružje na svojim udarnim avionoma F-111; međutim, 1980. godine, rastući troškovi doveli su do toga da se Amerikanci povuku iz programa, a Britanci su dovršili razvoj samostalno, radi potencijalne upotrebe za avione Tornado, Jaguar i Harrier. U operativnoj upotrebi je od 1980. godine. Svu potkalibarnu municiju avion može da izbaci u jednom naletu, nakon čega odbacuje i dispenzere. To je Britanski sistem prvobitno poznat kao LAAAS (Low-Altitude Airfield Attack System), ali je ovaj naziv napušten još u projektnoj fazi i konačno je usvojen sistem JP-233, koji se sastoji od nekoliko stotina podmunicije.

Opis

Dispenzeri submunicije JP-233 su jedno od najefikasnijih sredstava za dejstvo po aerodromima. U svakom dispenzeru je postavljeno po 30 bombica za uništavanje pista SG–357 i po 215 mina sa programiranim dejstvom radi onemogućavanja opravke oštećenih mesta koje se nazivaju HB-876. Od aviona koji su bili opremljeni da nose ove bombe je Američki F-111 koji je mogao da ponese po par od svake vrste, dok su Britanski avioni Jaguar i Harier mogli da nose samo jedan par bilo kog tipa, a Tornado je mogao biti opremljen sa parom mnogo većih gabarita na stubovima krila, gde svaki može da sadrži obadve vrste municije. Svaki JP-233 koji je postavljen na Tornadu bio bi podeljen na zadnji deo sa 30 bombica SG-357, dok je prednji deo imao 215 mina HB-876 zbog oštećenja pista. Obe ove vrste municije bile su opremljene malim padobranima....

                       Pročitajte ceo tekst

HSutvald2-Grey.svg

Dobar članak

JP-233 je dispenzer za nošenje submunicije namenjen za razaranje i zaprečavanje pista. Razvoj je počeo 1977. godine u firmi Hunting Engineering Ltd, (danas poznatog kao INSIS) iz Velike Britanije i Vazduhoplovstva SAD-a, za avion Tornado. USAF je nameravao da koristi ovo oružje na svojim udarnim avionoma F-111; međutim, 1980. godine, rastući troškovi doveli su do toga da se Amerikanci povuku iz programa, a Britanci su dovršili razvoj samostalno, radi potencijalne upotrebe za avione Tornado, Jaguar i Harrier. U operativnoj upotrebi je od 1980. godine. Svu potkalibarnu municiju avion može da izbaci u jednom naletu, nakon čega odbacuje i dispenzere. To je Britanski sistem prvobitno poznat kao LAAAS (Low-Altitude Airfield Attack System), ali je ovaj naziv napušten još u projektnoj fazi i konačno je usvojen sistem JP-233, koji se sastoji od nekoliko stotina podmunicije.

Opis

Dispenzeri submunicije JP-233 su jedno od najefikasnijih sredstava za dejstvo po aerodromima. U svakom dispenzeru je postavljeno po 30 bombica za uništavanje pista SG–357 i po 215 mina sa programiranim dejstvom radi onemogućavanja opravke oštećenih mesta koje se nazivaju HB-876. Od aviona koji su bili opremljeni da nose ove bombe je Američki F-111 koji je mogao da ponese po par od svake vrste, dok su Britanski avioni Jaguar i Harier mogli da nose samo jedan par bilo kog tipa, a Tornado je mogao biti opremljen sa parom mnogo većih gabarita na stubovima krila, gde svaki može da sadrži obadve vrste municije. Svaki JP-233 koji je postavljen na Tornadu bio bi podeljen na zadnji deo sa 30 bombica SG-357, dok je prednji deo imao 215 mina HB-876 zbog oštećenja pista. Obe ove vrste municije bile su opremljene malim padobranima....

                       Pročitajte ceo tekst

HSAktuell.svg

Vesti


HSDagensdatum.svg

Na današnji dan

Napoleon I Bonaparta
  • 1683 — Turska vojska počela drugu opsadu Beča. Grad je u septembru iste godine oslobodio poljski kralj Jan Sobjeski.
  • 1691Ahmed II na turskom prestolu nasledio sultana Sulejmana II u veoma teškim prilikama za carstvo. Vodio je neuspešne ratove protiv Austrije, Venecije i Rusije i bio prisiljen da prihvati nepovoljne uslove Karlovačkog mira 1699.
  • 1798 — U pohodu na Egipat Napoleon Bonaparta zauzeo ostrvo Malta.
  • 1848 — Mađarska vojska napala Sremske Karlovce, sedište Srba u Ugarskoj, što se smatra početkom mađarsko-srpskog rata 1848. godine.
  • 1849 — Mađari topovima s Petrovaradina skoro potpuno uništili Novi Sad braneći se od napada vojske hrvatskog bana Jelačića, koji je kao austrijski oficir imao naređenje da uguši mađarsku revoluciju.
  • 1898 — Tokom Američko-španskog rata lider filipinskog revolucionarnog pokreta general Emilio Aginaldo proglasio, uz podršku SAD, nezavisnost Filipina.
  • 1900 — Nemački Rajhstag usvojio zakon o povećanju nemačke ratne pomorske flote, koja će potom postati jedna od najjačih u svetu.
  • 1917 — Grčki kralj Konstantin I abdicirao u korist starijeg sina, princa Aleksandra.
  • 1964Nelson Mandela, Volter Sisulu i još šest vođa antirasističkog pokreta u Južnoj Africi, osuđeni su na doživotnu robiju.
  • 1976 — U državnom udaru u Urugvaju oboren predsednik Huan Bordaberi i počela je devetogodišnja vojna diktatura.
  • 1987 — Bivši car Centralnoafričke Republike Žan Bedel Bokasa je osuđen na smrt zbog zločina izvršenih tokom 13-godišnje vladavine.
  • 1988 — U Bangladešu izbile demonstracije zbog ustavnog amandmana usvojenog pet dana ranije, kojim je islam postao državna religija.
  • 1993 — Američki avioni bombardovali glavni grad Somalije Mogadišu u pokušaju da unište gerilce generala Mohameda Faraha Aidida.
  • 1999 — Na Kosovu i Metohiji počelo razmeštanje međunarodnih bezbednosnih snaga, na osnovu Rezolucije 1244 Saveta bezbednosti UN.
  • 2001
    • Makedonija poništila priznanje Tajvana, koga je priznala dve godine ranije i okrenula se političkoj saradnji sa Kinom. Posledica tadašnjeg priznanja je bila napuštanje kineskog vojnog kontingenta mirovnih snaga iz Makedonije i potpuna NATO kontrola granice ka Kosovu i Metohiji.
    • Mohamed Rašid Daud Al-Ovali, sledbenik teroriste Osame Bin Ladena, osuđen je u Njujorku na doživotni zatvor, bez prava na žalbu, za ubistvo 213 osoba u eksploziji bombe koju je postavio 1998. u ambasadi SAD u Keniji i učešće u istom terorističkom napadu na ambasadu u Tanzaniji.
  • 2003Savet bezbednosti UN usvojio rezoluciju kojom je za godinu dana produženo izuzeće Amerikanaca od Međunarodnog krivičnog suda.


11. jun | 12. jun | 13. jun