|
|
Avionska kasetna bomba CBU-94 „Blackout Bomb“ opremljena je sa 202 BLU-114/B podmunicijom - specijalno dizajniranom za napad na elektroenergetsku infrastrukturu - a nazivaju se i „grafitnim bombama“ (Soft-bomb) ili meka bomba. Ovaj naziv dobila je zbog male verovatnoće da prouzrokuje usputne štete. Treba pomenuti da je CBU-94 i CBU-102 praktično identična bomba, jedina razlika je u prisustvu sistema za korekciju leta za ispravljanje municije sa ispravljanjem vetra (VCMD) prilikom padanja kasetne bombice. Sve druge karakteristke su potpuno iste te je bespotrebno obrađivati obadve ove bombe u dva različita teksta.
Sistem CBU-94 i sistem CBU-102 nose istu podmuniciju BLU-114/B koja je cilindričnog oblika čije su dimenzije 200 x 70 mm, opremljena je kalemovima provodljivih filamenata izrađenih od kompozitnog materijala zasnovanog na ugljeniku, malim eksplozivnim nabojem i padobranom. Koriste ih kasetni uređaji SUU-65/B ili SUU-66/B, i oni ih razbacuju iznad distributivnih postrojenja sistema napajanja. Nakon izbacivanja malih kasetnih BLU-114/B iz kontejnera, gde padaju do određene visine gde odrađuje upaljač sa malim eksplozivnim nabojem, taman tolikim samo da otvori košuljicu ili oplatu male kasetne bombice i onda iz nje ispadaju kalemovi od kojih se fragmenti takvih niti pri kontaktu sa elementima napajanja strujom uzrokuju višestruke kratke spojeve u mreži. Ako su takvi objekti ili uređaji visokog napona, kratki spojevi mogu dovesti do stvaranja električnog (kuršlusa) prekida napajanja, uzrokujući značajnu štetu na opremi i stvarajući požare, požari takođe mogu započeti i zbog pregrevanja opreme ili provodnika. Nakon upotrebe takvih bombi potrebno je posebno čišćenje teritorije, jer se u suprotnom vlakna mogu ponovo podići usled vetra i doneti u energetske objekte.
Opis
Oznaka kasetne bombe-nosača submunicije je CBU-94/B ili CBU-102/B (Blackout bomb) - to je kontejner u koji se pakuje submunicija BLU-114/B (Soft-bomb) ili meka bomba.
Sastavni delovi kasetne avio-bombe CBU-94/B ili CBU-102/B mase 670 Ib (oko 304 kg) su:
- - univerzalni taktički kontejner mogu biti SUU-65/B ili SUU-66/B (Tactlcal Munitions Dispenser),
- - 202 komada malih avio-bombi (kasetica sa kalemovima grafilnih niti) BLU-114/B smeštenih u njega pojedinačne mase oko 1 kg....
Pročitajte ceo tekst
|
|
|
Južnokorejski vojnici koji pretražuju nagazne mine u Iraku
Američki vojnik tokom obuke čisćenja mina
Razminiranje je proces uklanjanja mina, bombi ili nekog drugog eksploziva sa nekog područja. Proces razminiranja je veoma značajan jer se primenom različitih sredstava obezbeđuje normalan život i rad civilnom stanovništvu u miniranim regionima sveta. Sredstva koja se projektuju, proizvode i primenjuju u operacijama razminiranja su raznolika, i po tehničkim karakteristikama i po efikasnosti razminiranja.
Cilj u vojnim operacijama je brzo raščišćavanje puta kroz minsko polje, a to se često radi sa uređajima kao što su detektori i razminiranje putem eksplozivnog hiperbaričnog talasa. To se misli da u neko minsko polje se baci jedna ili više aerosolnih bombi koji stvaraju u trenutku udara ogroman podpritisak što bi verovatno izazvalo da u krugu od 150-200 metara sve do tada neeksplodirane mine bi se aktivirali i time bi to polje postalo čisto za prolaz. Takvu vrstu ispitivanja su radila Japanska vojska početkom 2000-ih godina, ali se pozdano nezna koji su rezultati na kraju sa time postignuti. Proučavane su i druge metode za otkrivanje mina kao što su elektromagnetske metode, od kojih je jedna (radar koji prodire u zemlju) korišćena zajedno sa metalnim detektorima. Akustičke metode mogu osetiti šupljinu koju stvaraju mine. Senzori su razvijeni za otkrivanje isparavanja iz mina. Životinje poput pacova, pasa, svinja koja su dresirana da mogu da otkrivaju mine, a životinje se takođe mogu koristiti za skrining uzoraka vazduha nad potencijalnim minskim poljima. Takođe se koriste i drugi sistemi za pronalaženja mina pa i uništavanje mina a to su: bageri, raonici, udarači i ostala sredstva.
Otkrivanje i uklanjanje mina opasna je aktivnost, a lična zaštitna oprema ne štiti od svih vrsta mina. Jednom kada su pronađene, mine se obično razoružaju i uklone sa minskog polja ili ako postoji sumnja u postavljanje dodatnih skrivenih upaljača onda je najsigurnije da se uklanjaju sa eksplozivima i uništavati ih tu na licu mesta bez pomeranja mine....
Pročitajte ceo tekst
|
|
|
|
|
- 9. mart — Podsekretar za politička pitanja Sjedinjenih Američkih Država Viktorija Njuland priznala je da su SAD posedovale biolabaratorije u Ukrajini isključivo u domenu medicinskih istraživanja i pozvala ukrajinske vlasti da hitno uništi labaratorijske prostorije da ne bi pale u posed ruske vojske.
- 7. mart — Rusija i Kina optužile su Sjedinjene Američke Države da samo u Ukrajini poseduju 26 labaratorija za razvoj nuklearnog, hemijskog i biološkog oružja, a da širom sveta poseduju preko 200 sličnih labaratorija za razvoj biološkog oružja od čega najviše u državama u neposrednoj blizini granica prve dve države.
- 4. mart —
- U napadu militanata, povezanih sa Al Kaidom i Islamskom Državom, na vojnu bazu u centru Malija, najmanje 27 vojnika je poginulo, a 33 su ranjena. Vlada Malija je pokrenula krivični postupak pred Međunarodnim krivičnim sudom u Hagu, protiv Francuske zbog sumnji u umešanost njihovih tajnih službi.
- U samoubilačkom napadu na šiitsku džamiju u gradu Pešavaru na severozapadu Pakistana poginulo je najmanje 56 ljudi, a povređeno je skoro 200.
- 24. februar —
- 4. januar — Pet nuklearnih sila — Kina, Rusija, Velika Britanija, SAD, Francuska — objavile su izjavu o privrženosti Sporazumu o neširenju nuklearnog oružja.
|
|
|

- 1492 — Kristifor Kolumbo otkrio ostrvo Hispanjola, sada podeljeno između Haitija i Dominikanske Republike.
- 1507 — Nemački kartograf Martin Valdzemiler objavio prvu geografsku kartu novog kontinenta, kojem je dao naziv Amerika, prema imenu italijanskog moreplovca Ameriga Vespučija.
- 1792 — Vođe žirondinaca u Francuskoj revoluciji donele odluku da izvedu na sud kralja Luja XVI. Revolucionarni sud ga potom osudio na smrt i kralj 1793. pogubljen na giljotini.
- 1865 — Robovlasništvo u SAD je zvanično ukinuto kada je ratifikovan Trinaesti amandman na Ustav SAD.
- 1916 — Nemačke trupe u Prvom svetskom ratu ušle u rumunsku prestonicu Bukurešt.
- 1917 —
- Finski parlament u Helsinkiju proglasio nezavisnost Finske, koju je priznala sovjetska Rusija. Finska je od vremena ruskog cara Aleksandra I gubila teritorije, a posle Napoleonovih ratova 1809. postala rusko veliko vojvodstvo.
- U sudaru francuskog broda „Mon Blan“ natovarenog eksplozivom, uključujući 5.000 tona trinitrotoluola, s belgijskim brodom „Imo“, u luci grada Halifaks u Kanadi, poginulo više od 1.500 ljudi, oko 8.000 povređeno i veliki deo grada razoren.
- 1921 — Velika Britanija potpisala mirovni sporazum sa Irskom, prema kojem je uspostavljena Irska Slobodna Država kao članica Britanskog komonvelta.
- 1938 — Francuska i Nemačka potpisale sporazum o nepovredivosti međusobnih granica, koji su Nemci poništili u Drugom svetskom ratu.
- 1941 — Drugi svetski rat: U Bici za Moskvu počela protivofanziva Crvene armije protiv Nemaca, koji su stigli na 25 km od Moskve. Do kraja februara 1942. nemačke trupe pomerene na 200 km od Moskve.
- 1957 — Prvi pokušaj SAD da lansira veštački satelit je propao nakon eksplozije rakete Vangard TV3 na lansiranoj rampi u Kejp Kanaveralu.
- 1961 — U kongoanskoj provinciji Katanga izbile teške borbe snaga Ujedinjenih nacija i Katange.
- 1970 — Poljski lider Vladislav Gomulka i nemački kancelar Vili Brant u Varšavi potpisali sporazum o normalizaciji poljsko-nemačkih odnosa. Brant tom prilikom na kolenima pred spomenikom poginulim herojima ustanka u Varšavskom getu odao poštu žrtvama nemačkog nacizma.
- 1971 — Indija priznala Bangladeš, bivši Istočni Pakistan, a Pakistan uzvratio prekidom diplomatskih odnosa sa Indijom.
- 1978 — Španci na referendumu izglasali nov Ustav, prema kojem je Španija definisana kao ustavna monarhija s parlamentarnom demokratijom.
- 1989 —
- Slobodan Milošević na sednici Skupštine Srbije proglašen za predsednika Predsedništva Srbije, posle referenduma na kojem je dobio 86 % glasova.
- U najgorem masovnom ubistvu u istoriji Kanade ubica usmrtio 14 studentkinja i ranio još 13 osoba na Univerzitetu u Montrealu i potom se ubio.
- 1991 — Počele sa radom Oružane snage Ukrajine.
- 1992 — Hindu ekstremisti uništili džamiju u Ajođi na severu Indije, koju su, kako se veruje, muslimanski osvajači izgradili u srednjem veku na zgarištu velikog hindu hrama. U jednomesečnim sukobima hindusa i muslimana poginulo oko 2.000 ljudi.
- 1997 — Ruski transportni avion „Antonov An-124“ koji je nosio dva borbena aviona, srušio se na stambeno naselje blizu Irkutska. Poginulo je 85 ljudi.
- 1999 — Sud Ujedinjenih nacija za ratne zločine u Ruandi osudio na doživotni zatvor Džordža Rutagandu, lidera naoružanih grupa Hutua, za genocid počinjen 1994. u Ruandi.
5. decembar | 6. decembar | 7. decembar
|
|