|
|
Avionska kasetna bomba CBU-94 „Blackout Bomb“ opremljena je sa 202 BLU-114/B podmunicijom - specijalno dizajniranom za napad na elektroenergetsku infrastrukturu - a nazivaju se i „grafitnim bombama“ (Soft-bomb) ili meka bomba. Ovaj naziv dobila je zbog male verovatnoće da prouzrokuje usputne štete. Treba pomenuti da je CBU-94 i CBU-102 praktično identična bomba, jedina razlika je u prisustvu sistema za korekciju leta za ispravljanje municije sa ispravljanjem vetra (VCMD) prilikom padanja kasetne bombice. Sve druge karakteristke su potpuno iste te je bespotrebno obrađivati obadve ove bombe u dva različita teksta.
Sistem CBU-94 i sistem CBU-102 nose istu podmuniciju BLU-114/B koja je cilindričnog oblika čije su dimenzije 200 x 70 mm, opremljena je kalemovima provodljivih filamenata izrađenih od kompozitnog materijala zasnovanog na ugljeniku, malim eksplozivnim nabojem i padobranom. Koriste ih kasetni uređaji SUU-65/B ili SUU-66/B, i oni ih razbacuju iznad distributivnih postrojenja sistema napajanja. Nakon izbacivanja malih kasetnih BLU-114/B iz kontejnera, gde padaju do određene visine gde odrađuje upaljač sa malim eksplozivnim nabojem, taman tolikim samo da otvori košuljicu ili oplatu male kasetne bombice i onda iz nje ispadaju kalemovi od kojih se fragmenti takvih niti pri kontaktu sa elementima napajanja strujom uzrokuju višestruke kratke spojeve u mreži. Ako su takvi objekti ili uređaji visokog napona, kratki spojevi mogu dovesti do stvaranja električnog (kuršlusa) prekida napajanja, uzrokujući značajnu štetu na opremi i stvarajući požare, požari takođe mogu započeti i zbog pregrevanja opreme ili provodnika. Nakon upotrebe takvih bombi potrebno je posebno čišćenje teritorije, jer se u suprotnom vlakna mogu ponovo podići usled vetra i doneti u energetske objekte.
Opis
Oznaka kasetne bombe-nosača submunicije je CBU-94/B ili CBU-102/B (Blackout bomb) - to je kontejner u koji se pakuje submunicija BLU-114/B (Soft-bomb) ili meka bomba.
Sastavni delovi kasetne avio-bombe CBU-94/B ili CBU-102/B mase 670 Ib (oko 304 kg) su:
- - univerzalni taktički kontejner mogu biti SUU-65/B ili SUU-66/B (Tactlcal Munitions Dispenser),
- - 202 komada malih avio-bombi (kasetica sa kalemovima grafilnih niti) BLU-114/B smeštenih u njega pojedinačne mase oko 1 kg....
Pročitajte ceo tekst
|
|
|
Južnokorejski vojnici koji pretražuju nagazne mine u Iraku
Američki vojnik tokom obuke čisćenja mina
Razminiranje je proces uklanjanja mina, bombi ili nekog drugog eksploziva sa nekog područja. Proces razminiranja je veoma značajan jer se primenom različitih sredstava obezbeđuje normalan život i rad civilnom stanovništvu u miniranim regionima sveta. Sredstva koja se projektuju, proizvode i primenjuju u operacijama razminiranja su raznolika, i po tehničkim karakteristikama i po efikasnosti razminiranja.
Cilj u vojnim operacijama je brzo raščišćavanje puta kroz minsko polje, a to se često radi sa uređajima kao što su detektori i razminiranje putem eksplozivnog hiperbaričnog talasa. To se misli da u neko minsko polje se baci jedna ili više aerosolnih bombi koji stvaraju u trenutku udara ogroman podpritisak što bi verovatno izazvalo da u krugu od 150-200 metara sve do tada neeksplodirane mine bi se aktivirali i time bi to polje postalo čisto za prolaz. Takvu vrstu ispitivanja su radila Japanska vojska početkom 2000-ih godina, ali se pozdano nezna koji su rezultati na kraju sa time postignuti. Proučavane su i druge metode za otkrivanje mina kao što su elektromagnetske metode, od kojih je jedna (radar koji prodire u zemlju) korišćena zajedno sa metalnim detektorima. Akustičke metode mogu osetiti šupljinu koju stvaraju mine. Senzori su razvijeni za otkrivanje isparavanja iz mina. Životinje poput pacova, pasa, svinja koja su dresirana da mogu da otkrivaju mine, a životinje se takođe mogu koristiti za skrining uzoraka vazduha nad potencijalnim minskim poljima. Takođe se koriste i drugi sistemi za pronalaženja mina pa i uništavanje mina a to su: bageri, raonici, udarači i ostala sredstva.
Otkrivanje i uklanjanje mina opasna je aktivnost, a lična zaštitna oprema ne štiti od svih vrsta mina. Jednom kada su pronađene, mine se obično razoružaju i uklone sa minskog polja ili ako postoji sumnja u postavljanje dodatnih skrivenih upaljača onda je najsigurnije da se uklanjaju sa eksplozivima i uništavati ih tu na licu mesta bez pomeranja mine....
Pročitajte ceo tekst
|
|
|
|
|
- 9. mart — Podsekretar za politička pitanja Sjedinjenih Američkih Država Viktorija Njuland priznala je da su SAD posedovale biolabaratorije u Ukrajini isključivo u domenu medicinskih istraživanja i pozvala ukrajinske vlasti da hitno uništi labaratorijske prostorije da ne bi pale u posed ruske vojske.
- 7. mart — Rusija i Kina optužile su Sjedinjene Američke Države da samo u Ukrajini poseduju 26 labaratorija za razvoj nuklearnog, hemijskog i biološkog oružja, a da širom sveta poseduju preko 200 sličnih labaratorija za razvoj biološkog oružja od čega najviše u državama u neposrednoj blizini granica prve dve države.
- 4. mart —
- U napadu militanata, povezanih sa Al Kaidom i Islamskom Državom, na vojnu bazu u centru Malija, najmanje 27 vojnika je poginulo, a 33 su ranjena. Vlada Malija je pokrenula krivični postupak pred Međunarodnim krivičnim sudom u Hagu, protiv Francuske zbog sumnji u umešanost njihovih tajnih službi.
- U samoubilačkom napadu na šiitsku džamiju u gradu Pešavaru na severozapadu Pakistana poginulo je najmanje 56 ljudi, a povređeno je skoro 200.
- 24. februar —
- 4. januar — Pet nuklearnih sila — Kina, Rusija, Velika Britanija, SAD, Francuska — objavile su izjavu o privrženosti Sporazumu o neširenju nuklearnog oružja.
|
|
|

- 574 — U Carigradu je Tiberije II Konstantin proglašen za savladara psihički bolesnog cara Justina II.
- 1787 — Delaver je postao prva američka država koja je ratifikovala Ustav SAD.
- 1877 — Izbila je Topolska buna kada su dva bataljona narodne vojske odbila da polože zakletvu knezu Milanu Obrenoviću.
- 1914 — Narodna skupština Kraljevine Srbije usvojila je u Nišku deklaraciju o ujedinjenju Južnih Slovena u zajedničku državu.
- 1917 — SAD su u Prvom svetskom ratu objavili rat Austrougarskoj.
- 1941 —
- 1949 — Čang Kaj Šek je na ostrvu Tajvan (Formoza), gde je sa ostacima svoje vojske pobegao nakon poraza od Narodnoslobodilačke vojske Kine, proglasio državu i ustanovio vladu.
- 1970 — Ubedljiva pobeda na izborima u Istočnom Pakistanu Avami lige, pobornika autonomije Bengala (kasnije Bangladeš), dovela je do duboke krize između Istočnog i Zapadnog Pakistana, koja je naredne godine eskalirala u građanski rat.
- 1971 — Sovjetska vasionska kapsula počela je da šalje radio i televizijske signale sa Marsa.
- 1974 — Kiparski predsednik arhiepiskop Makarios III trijumfalno je dočekan na Kipru koji je napustio 15. jula 1974. posle državnog udara. Prevrat na Kipru organizovali su grčki oficiri, ali nisu uspeli da zadrže vlast.
- 1975 — Indonežanska armija je ušla u Istočni Timor gde je, nakon ukidanja trovekovne portugalske kolonijalne vlasti, izbio građanski rat.
- 1988 — Sovjetski predsednik Mihail Gorbačov objavio je u UN unilateralno smanjenje sovjetskih trupa, tenkova, borbenih aviona i artiljerije.
- 1992 — Vlada Indije zabranila je fundamentalističke pokrete posle nereda u kojima je poginulo najmanje 400 Hindusa i Muslimana. Tokom nereda razorena je džamija u Ajođi.
- 1995 — Sonda s američkog vasionskog broda Galileo je ušla u atmosferu Jupitera i 75 minuta slala podatke pre nego što se raspala.
- 2001 — U građanskom ratu u Avganistanu Talibani su predali svoje poslednje uporište Kandahar.
6. decembar | 7. decembar | 8. decembar
|
|